Pomoglo bi "otpuštanje" kukuruza iz robnih zaliha

Ima li u Ravnateljstvu robnih zaliha dovoljnih količina kukuruza i ako ima, zašto Vlada ne intervenira njegovim “otpuštanjem”, barem prema poljoprivrednicima koji zbog suše neće imati dovoljno hrane za stoku. To bi bilo puno bolje rješenje od Vladine najave uvođenja carina na izvoz žitarica.

Slažu se s tim i u Osječko-baranjskoj županiji u kojoj se odvija gotovo trećina od ukupne domaće poljoprivredne proizvodnje, Hrvatskoj poljoprivrednoj komori, ali i Hrvatskoj seljačkoj stranci.

HSS se prošlog tjedna zapitao pogoduje li ovako Vlada pojedinim tvrtkama u Hrvatskoj na štetu poljoprivrednih proizvođača, a poslije i svih građana. Osječko-baranjski dožupan Željko Kraljičak (HDSSB) smatra kako se najavom uvođenja carina proizvođačima diskretno daje na znanje kako će cijena žitarica na domaćem tržištu biti niža od priželjkivane. “Dakle, otvorena je mogućnost da ratari uz pretrpljenu štetu na usjevima sada neće moći postići ni odgovarajuću prodajnu cijenu. Zalažemo se stoga da Hrvatska, a praksa je to u ostalim zemljama, pusti robu iz zaliha. Tako bi uostalom oni proizvođači koji to mogu u konačnici postigli bolju cijenu kroz izvoz”, kaže Kraljičak.

I za Matiju Brlošića, predsjednika HPK, najava uvođenja carina suprotna je od prijašnje najave ministra poljoprivrede kako se država neće miješati u tržišnu utakmicu. “Većina poljoprivredne proizvodnje ugovorno je vezana pa će se otkupna cijena zbog najave carina sigurno smanjiti. S nižom će se cijenom kod organizatora pojaviti višak robe koji će povoljno otkupiti trgovci. Oni su pak u mogućnosti pričekati nekoliko mjeseci i prodati robu kada na tržištu budu povoljnije stanje, odnosno veća protražnja. Dakle, proizvođač je i u toj priči zaboravljen. Stoga se i zalažemo za intervenciju iz robnih rezervi”, kazuje Brlošić.

No koliko uopće ondje ima kukuruza? Taj je podatak, kao što smo i očekivali, ovijen velom državne tajne, odnosno iz Ravnateljstva robnih rezervi, koje su u ingerenciji Ministarstva gospodarstva, odgovaraju kako se “stvaranje, obnavljanje, uporaba i korištenje robnih zaliha te osiguravanje skladišnog prostora za smještaj i čuvanje robnih zaliha provodi na temelju Bilance strateških robnih zaliha”.
- Što se tiče pomoći stočarskoj proizvodnji, Ministarstvo gospodarstva - Ravnateljstvo za robne zalihe na osnovi Odluka Vlade RH vrlo aktivno sudjeluje u saniranju posljedica suše kod najugroženijih uzgajivača stoke kako bi im se pomoglo da maksimalno sačuvaju postojeći stočni fond - navode iz Ministarstva. To se moglo vidjeti početkom ljeta kada je Vlada donijela odluku da se istarskoj farmi krava Bio Adria, kojoj je izgorjelo skladište stočne hrane, interventno pomogne iz robnih zaliha sa 700 tisuća kilograma kukuruza.

Iz ožujske informacije o aktivnostima u prvih 100 dana vidljiva je i Vladina odluka o obnavljanju 1.000 tona kukuruza iz strateških robnih zaliha. No, kako ističu pojedini mediji, to bi značilo da je u zalihama količina od samo tri tisuće tona kukuruza. A kako će zbog suše njegova berba biti znatno manja no lani, procjenjuje se da bi efekt “otpuštanja” bio zadovoljavajući s intervencijom od najmanje 400 tisuća tona kukuruza.

Šteta na kukuruzu u istočnoj Hrvatskoj i do 50 posto

Prognoze govore kako će šteta na poljima u istočnoj Hrvatskoj, gdje se proizvede i najviše kukuruza, biti i do pedeset posto. Na zapadu je šteta ipak manja i bit će do 30 posto. U Hrvatskoj se inače u normalnim godinama na oko 300 tisuća hektara, uz prosječan prinos od 6,5 tona, ubere oko dva milijuna tona kukuruza.

Autor: Dario KUŠTRO

Foto: RGBStock.com