Poljoprivrednike treba rasteretiti birokracije

Zajednička poljoprivredna politika u praksi, naziv je konferencije održane u Europskom parlamentu u Bruxellesu. Konferenciji su prisustvovali i članovi Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore i Hrvatskog seljačkog saveza, kao i predstavnice Udruge Najuzornija hrvatska seoska žena, predstavnici udruga Baranjska brazda i Zg trešnja, Udruge poljoprivrednih obiteljskih gospodarstava Život te Klastera Slavonska jabuka, koji se na poziv naše zastupnice Marijane Petir, nalaze u dvodnevnom posjetu Bruxellesu.

Na početku konferencije, Petir je konstatirala da Hrvatska još uvijek ne koristi sav potencijal koji joj nudi članstvo u Europskoj uniji te da joj je bilo važno okupiti na jednom mjestu one koji donose odluke i one na koje će se provedba tih odluka odraziti.

Poljoprivrednici diljem EU imaju probleme, ali hrvatski su među najvećima

"Europska unija prepoznaje važnost poljoprivrednika za očuvanje cijelog ruralnog prostora. I hrvatske i europske poljoprivrednike muče i razni praktični problemi i nejasnoće u provedbi Zajedničke poljoprivredne politike. Upravo s tim razlogom organizirala sam ovu konferenciju kao priliku da svi pokušaju dobiti odgovore na pitanja koja ih najviše tište", kazala je Petir.

Bavarci poručuju da je spas u osnivanju zadruga

Sudionike konferencije pozdravio je i koordinator grupe Europske pučke stranke u Odboru za poljoprivredu i ruralni razvoj Albert Dess, istaknuvši da Hrvatska kao nova članica Europske unije, ima veliki potencijal za razvijanje svoje poljoprivredne proizvodnje. S hrvatskim proizvođačima podijelio je bavarska iskustva u stvaranju poljoprivredne politike te im poručio da moraju raditi zajedno, formirajući zadruge.

Reforme treba uvoditi, no ne na štetu poljoprivrednika

Potpredsjednica Europskog parlamenta Mairead McGuinness je govorila o ulozi koju Europski parlament ima u provedbi zajedničke poljoprivredne politike. Istaknula je kako je trenutačno najvažnija uloga Europskog parlamenta, osigurati primjenu reformi na način da ne otežava život poljoprivrednika te osigurati sigurnost i proizvođačima i potrošačima. Naglasak je stavila i na odnos između proizvođača i trgovačkih lanaca, a dotakla se i važnosti plaćanja vezanih uz proizvodnju, pravovremene isplate poticaja te poštivanja ekoloških standarda.

Slovenija je i prije ulaska u EU ulagala u sela, a tako nastavlja i dalje

O slovenskim primjerima dobre prakse, u pogledu primjene zajedničke poljoprivredne politike, govorio je slovenski europarlamentarac Franc Bogovič. Istaknuo je kako je Slovenija i prije ulaska u Europsku uniju imala dobar program ruralnog razvoja i puno ulagala u poljoprivredu, što je dobra praksa koja se nastavila i kasnije. Kako je pojasnio, uvođenjem zajedničke poljoprivredne politike zaustavio se pad broja seoskih domaćinstava, odnosno slovenska sela žive i razvijaju se, a mladi se sve više odlučuju na bavljenje poljoprivredom i preuzimanje obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.

Hrvatska će uskoro moći koristiti i sredstva za gorska područja

Ravnateljica Uprave za poljoprivredu i ruralni razvoj Josefine Loriz-Hoffmann ukratko je pojasnila proces nastanka poljoprivrednih politika te predstavila našim proizvođačima mogućnosti koje stoje pred Hrvatskom u području ruralnog razvoja. Kao jedan od primarnih izazova, istaknula je potrebu primjene novih tehnologija u poljoprivrednoj proizvodnji. Govorila je i o uvođenju mladih u posao te pomoći u razvoju malih gospodarstava, kojih je u Hrvatskoj puno.

Vjerujemo da će program Ruralnog razvoja biti usvojen sljedećeg tjedna

"Razvojna politika mora podupirati ljude koji žive u ruralnim područjima, povećanjem pristupa uslugama i osiguravanjem osnovne infrastrukture na selu. Hrvatska će u budućnosti koristiti sredstva za gorska područja što će olakšati poljoprivrednu proizvodnju u tim dijelovima zemlje. Hrvatski program ruralnog razvoja, mogao bi sljedećega tjedna dobiti konačno odobrenje", kazala je Loriz-Hoffmann.

Sve vrste potpora koje Hrvatskoj stoje na raspolaganju, predstavila je voditeljica odjela za direktna plaćanja, Uprave za poljoprivredu i ruralni razvoj Marie Bourjou, naglasivši pritom važnost pravednije raspodjele sredstava među poljoprivrednicima i pojasnivši, kako se Hrvatska odlučila na primjenu modela za male poljoprivrednike. Ukratko je upoznala hrvatske proizvođače sa svim programima direktnih potpora za ruralni razvoj i uvedenim obaveznim praksama, koje se odnose na održavanje poljoprivrednih površina i ekološku osviještenost.

Poljoprivrednike treba rasteretiti birokracije, sankcija i nejasnih zakona

Francesca Bignami je ispred najjače europske poljoprivredne organizacije Copa Cogeca, identificirala neke do sada uočenih problema u provedbi zajedničke poljoprivredne politike, kao što su velika birokracija, kompleksna pravila i nejasnoće u interpretaciji, a uvođenje sankcija, koje premašuju iznose potpora za nemogućnost ispunjenja kvote ekološki fokusirane proizvodnje, ocijenila je neprihvatljivima. Zaključila je kako je zahtjev za pojednostavljivanje zajedničke poljoprivredne politike dobar i upozorila da se u poljoprivredi trebaju poštivati različitosti te apelirala na osiguranje stabilnosti poljoprivrednih proizvođača.

Hrvatske seljake muče uvoz, kamate, spora administracija i trgovački lobiji

O problemima i izazovima s kojima se suočavaju hrvatski poljoprivrednici pri primjeni zajedničke vanjske i poljoprivredne politike govorio je Mijo Latin, potpredsjednik Hrvatske poljoprivredne komore i predsjednik Hrvatskog seljačkog saveza. A hrvatske poljoprivrednike, kazao je, tište mnogi problemi.

"Neki od njh su nedostatak konkurentnosti, pad proizvodnje, povećan uvoz, smanjivanje potpora, visoke kamate, spore obrade zahtjeva, strah od monopola velikih proizvođača i trgovačkih lobija, nemogućnost ulaska u posjed državnog poljoprivrednog zemljišta i još puno toga. Spas hrvatskog sela leži u razvoju ruralnog prostora i malih gospodarstava koja će proizvoditi zdravu domaću hranu, a koja su trenutno suočena s brojnim problemima", zaključio je Latin.

Nakon izlaganja predavača, uslijedila je rasprava u kojoj su postavljena mnogobrojna pitanja i iz kojih je bilo vidljivo kako u zajedničkoj poljoprivrednoj politici postoje brojne nejasnoće koje su podložne različitim interpretacijama te kako je potrebno raditi na njezinom pojednostavljenju, ali i ulagati u osnivanje i kapacitiranje savjetodavnih službi i agencija, koje bi proizvođačima bile na raspolaganju za tumačenje propisa i pripremu projekata za EU. Zaključeno je i kako se poljoprivredni proizvođači moraju organizirati, jer će se tako moći lakše izboriti za svoja prava.