EU prepoznaje važnost poljoprivrednika za očuvanje cijelog ruralnog prostora. I HR i EU poljoprivrednike muče razni praktični problemi i nejasnoće u provedbi Zajedničke poljoprivredne politike. Upravo s tim razlogom organizirana je ova konferencija kao prilika da svi pokušaju dobiti odgovore na pitanja koja ih najviše muče.
Zajednička poljoprivredna politika u praksi, naziv je konferencije održane u Europskom parlamentu u Bruxellesu. Konferenciji su prisustvovali i članovi Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore i Hrvatskog seljačkog saveza, kao i predstavnice Udruge Najuzornija hrvatska seoska žena, predstavnici udruga Baranjska brazda i Zg trešnja, Udruge poljoprivrednih obiteljskih gospodarstava Život te Klastera Slavonska jabuka, koji se na poziv naše zastupnice Marijane Petir, nalaze u dvodnevnom posjetu Bruxellesu.
Na početku konferencije, Petir je konstatirala da Hrvatska još uvijek ne koristi sav potencijal koji joj nudi članstvo u Europskoj uniji te da joj je bilo važno okupiti na jednom mjestu one koji donose odluke i one na koje će se provedba tih odluka odraziti.
"Europska unija prepoznaje važnost poljoprivrednika za očuvanje cijelog ruralnog prostora. I hrvatske i europske poljoprivrednike muče i razni praktični problemi i nejasnoće u provedbi Zajedničke poljoprivredne politike. Upravo s tim razlogom organizirala sam ovu konferenciju kao priliku da svi pokušaju dobiti odgovore na pitanja koja ih najviše tište", kazala je Petir.
Sudionike konferencije pozdravio je i koordinator grupe Europske pučke stranke u Odboru za poljoprivredu i ruralni razvoj Albert Dess, istaknuvši da Hrvatska kao nova članica Europske unije, ima veliki potencijal za razvijanje svoje poljoprivredne proizvodnje. S hrvatskim proizvođačima podijelio je bavarska iskustva u stvaranju poljoprivredne politike te im poručio da moraju raditi zajedno, formirajući zadruge.
Potpredsjednica Europskog parlamenta Mairead McGuinness je govorila o ulozi koju Europski parlament ima u provedbi zajedničke poljoprivredne politike. Istaknula je kako je trenutačno najvažnija uloga Europskog parlamenta, osigurati primjenu reformi na način da ne otežava život poljoprivrednika te osigurati sigurnost i proizvođačima i potrošačima. Naglasak je stavila i na odnos između proizvođača i trgovačkih lanaca, a dotakla se i važnosti plaćanja vezanih uz proizvodnju, pravovremene isplate poticaja te poštivanja ekoloških standarda.
O slovenskim primjerima dobre prakse, u pogledu primjene zajedničke poljoprivredne politike, govorio je slovenski europarlamentarac Franc Bogovič. Istaknuo je kako je Slovenija i prije ulaska u Europsku uniju imala dobar program ruralnog razvoja i puno ulagala u poljoprivredu, što je dobra praksa koja se nastavila i kasnije. Kako je pojasnio, uvođenjem zajedničke poljoprivredne politike zaustavio se pad broja seoskih domaćinstava, odnosno slovenska sela žive i razvijaju se, a mladi se sve više odlučuju na bavljenje poljoprivredom i preuzimanje obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.
Ravnateljica Uprave za poljoprivredu i ruralni razvoj Josefine Loriz-Hoffmann ukratko je pojasnila proces nastanka poljoprivrednih politika te predstavila našim proizvođačima mogućnosti koje stoje pred Hrvatskom u području ruralnog razvoja. Kao jedan od primarnih izazova, istaknula je potrebu primjene novih tehnologija u poljoprivrednoj proizvodnji. Govorila je i o uvođenju mladih u posao te pomoći u razvoju malih gospodarstava, kojih je u Hrvatskoj puno.
"Razvojna politika mora podupirati ljude koji žive u ruralnim područjima, povećanjem pristupa uslugama i osiguravanjem osnovne infrastrukture na selu. Hrvatska će u budućnosti koristiti sredstva za gorska područja što će olakšati poljoprivrednu proizvodnju u tim dijelovima zemlje. Hrvatski program ruralnog razvoja, mogao bi sljedećega tjedna dobiti konačno odobrenje", kazala je Loriz-Hoffmann.
Sve vrste potpora koje Hrvatskoj stoje na raspolaganju, predstavila je voditeljica odjela za direktna plaćanja, Uprave za poljoprivredu i ruralni razvoj Marie Bourjou, naglasivši pritom važnost pravednije raspodjele sredstava među poljoprivrednicima i pojasnivši, kako se Hrvatska odlučila na primjenu modela za male poljoprivrednike. Ukratko je upoznala hrvatske proizvođače sa svim programima direktnih potpora za ruralni razvoj i uvedenim obaveznim praksama, koje se odnose na održavanje poljoprivrednih površina i ekološku osviještenost.
Francesca Bignami je ispred najjače europske poljoprivredne organizacije Copa Cogeca, identificirala neke do sada uočenih problema u provedbi zajedničke poljoprivredne politike, kao što su velika birokracija, kompleksna pravila i nejasnoće u interpretaciji, a uvođenje sankcija, koje premašuju iznose potpora za nemogućnost ispunjenja kvote ekološki fokusirane proizvodnje, ocijenila je neprihvatljivima. Zaključila je kako je zahtjev za pojednostavljivanje zajedničke poljoprivredne politike dobar i upozorila da se u poljoprivredi trebaju poštivati različitosti te apelirala na osiguranje stabilnosti poljoprivrednih proizvođača.
O problemima i izazovima s kojima se suočavaju hrvatski poljoprivrednici pri primjeni zajedničke vanjske i poljoprivredne politike govorio je Mijo Latin, potpredsjednik Hrvatske poljoprivredne komore i predsjednik Hrvatskog seljačkog saveza. A hrvatske poljoprivrednike, kazao je, tište mnogi problemi.
"Neki od njh su nedostatak konkurentnosti, pad proizvodnje, povećan uvoz, smanjivanje potpora, visoke kamate, spore obrade zahtjeva, strah od monopola velikih proizvođača i trgovačkih lobija, nemogućnost ulaska u posjed državnog poljoprivrednog zemljišta i još puno toga. Spas hrvatskog sela leži u razvoju ruralnog prostora i malih gospodarstava koja će proizvoditi zdravu domaću hranu, a koja su trenutno suočena s brojnim problemima", zaključio je Latin.
Nakon izlaganja predavača, uslijedila je rasprava u kojoj su postavljena mnogobrojna pitanja i iz kojih je bilo vidljivo kako u zajedničkoj poljoprivrednoj politici postoje brojne nejasnoće koje su podložne različitim interpretacijama te kako je potrebno raditi na njezinom pojednostavljenju, ali i ulagati u osnivanje i kapacitiranje savjetodavnih službi i agencija, koje bi proizvođačima bile na raspolaganju za tumačenje propisa i pripremu projekata za EU. Zaključeno je i kako se poljoprivredni proizvođači moraju organizirati, jer će se tako moći lakše izboriti za svoja prava.
Fotoprilog
Tagovi
Autorica
Đuro Japaric
prije 11 godina
Vi koji meni dajete minus crvene pročitajte što piše Stjepan !Iz ideoloških razloga komunisti su 1945 išli na seljački maksimum od 10 ha kojeg većina nije imala . Osim toga omogućili su površinsko smanjivanje i tih mogućih 10 ha !Države zapadno od Zagreba išle su na koncept OPG , okrupnjavanje zemljišta i model površinskog očuvanja nasljeđivanjem i prodajom !Režim u Zagrebu u samostalnoj RH o zakonima za privatnu zemlju šuti , a svaki ministar pravi cirkus sa izmjenom zakona za državnu zemlju .Režim u Brislu ne odlučuje o zemljišnoj politici u Zagrebu i to je Hrvatska poljoprivredna politika .Režim u Brislu uništavati će hrvatsku poljoprivredu putem direktiva i ukidanjem proizvodnih kvota .Dio likova koji su bili u Brislu na uzicama su političara i oni NEĆE govoriti o ključnim problemima i tražiti od svojih gazda izmjene sadašnje HPP !
Đuro Japaric
prije 11 godina
Za gaženje hrvatskih seljaka u slučaju državne zemlje od 2001 g. kriv je ministar Pankretić ( hss ) i Marijana sa ostalim zastupnicima te predsjednici RH Mesić i Josipović koji su potpisivali odluke o primjeni lakrdijaških zakona !Zajednička PP IV Reicha je obična demagogija ! Svaka država ima SVOJU samostalnu PP !PP Sabora i Vlade nije budućnost i seljaci moraju hodočastiti u Zagreb , a ne u Brisl !Iz Brisla treba vratiti bar koliko damo za članstvo .
Opg Goran
prije 11 godina
Kako se rijesit birokracije?Ne uzimas poticaj,kratko i jasno,