Poljoprivrednici planiraju prosvjed na Markovom trgu

Predstavnici poljoprivrednih udruga koje podržavaju za četvrtak, 9. veljače, najavljene poljoprivredne prosvjede zbog rezanja proračunskih sredstava za poljoprivredu, sastat će se danas, 8. veljače, u Novoj Gradiški, gdje će se dogovoriti kako prosvjedovati.

Prvobitni plan bio je izići traktorima na važne cestovne pravce, no vremenske neprilike remete planove. "Prosvjeda će u četvrtak sigurno biti, no danas ćemo se dogovoriti hoćemo li na ceste ili autobusima u Zagreb, na Markov trg", kaže predsjednik ZUSSB-a Antun Laslo. Dodaje da je za prosvjede 99 posto poljoprivrednih udruga. Na dogovor o prosvjedima sprema se i Matija Brlošić, predsjednik Brazde, i sam spominjući mogućnost odlaska autobusima u Zagreb. Prosvjede podržava i Savez poljoprivrednih udruga Hrvatske. "Ne možemo dopustiti da se samo nama uzima; ili svima ili nikome! Najžalosnije je što su to sredstva još za lanjska davanja, a ne za iduće razdoblje", kaže predsjednik Saveza, Miroslav Filipović.
- Mi ćemo na današnjem sastanku u Novoj Gradiški predložiti da se ne ide na blokade prometnica, već da se prosvjedi seljaka održe na Markovu trgu. Bit će to i prva prilika Vladi da ispuni svoje predizborno obećanje da će opet dopustiti prosvjede na Markovom trgu - rekao je Mato Mlinarić, predsjednik Nezavisnih hrvatskih seljaka, te dodao da nisu isključeni i prosvjedi ispred stanova i kuća članova Vlade. Mlinarić kaže da od prosvjeda neće odustati dok ne dobiju jamstva da se neće rezati proračun za poljoprivredu.

Najavama rezanja nezadovoljni su i liječnici te znanstvenici, ali njihovi stavovi su pomirljiviji. “Ne veseli me smanjenje proračuna za zdravstvo, ali svi moramo podnijeti teret krize. Bilo je i lošijih vremena,” komentar je Hrvoja Miniga, predsjednika Hrvatske liječničke komore (HLK) na činjenicu da je zdravstvo, sa 560 milijuna kuna manje u blagajni, jedan od najvećih gubitnika u državnom proračunu za 2012. Na zdravstvu se, kaže, ne bi trebalo štedjeti, jer je ulaganje u taj sektor bitno ako se želi zadržati postojeća razina zdravstvene zaštite. Bez obzira na to što će im u resoru biti manje novca, zdravstveni će radnici, poručuje Minigo, obavljati svoj posao kao i dosad. Ipak, u njihova se prava, smatra šef komore, ne bi smjelo dirati. “Rezanje prava zdravstvenih djelatnika ne bi bilo dobro. Imamo manjak liječnika, to je prvi razlog dugih lista čekanja, a broj bolničkih specijalista već se smanjio za više od 500. Ako im se bude diralo u njihova prava, ljudi će tražiti posao drugdje,” zaključuje Minigo.

Kresanje proračuna za znanost i obrazovanje za 440 milijuna kuna protumačeno je kao kršenje obećanja da se baš na tom resoru neće štedjeti. “To je apsolutno neprihvatljivo. Obmanuli su nas, jer su i Milanović i Čačić i Jovanović decidirano tvrdili da se znanosti neće uzeti ni kune,” podsjeća Vilim Ribić, predsjednik Matice hrvatskih sindikata (MHS). Ribić očekuje da će se najprije dirnuti u plaće, no ističe da u znanosti i obrazovanju nema puno prekovremenih. "Ako misle dirati u kolektivni ugovor, bit će veselo", najavljuje Ribić.

Laslo: Jakovina i Čobanković moraju se javno suočiti A

- Volio bih da se dva ministra, sadašnji i bivši, Jakovina i Čobanković, javno suoče i kažu što je jedan naslijedio, a što drugi ostavio u naslijeđe, da se vidi tko je kome što dužan. Ako je Jakovina naslijedio dug od 1,2 milijarde kuna, neka se prethodnik očituje o tome - kaže Antun Laslo. Jučer smo telefonski pokušali doći do glasnogovornika Ministarstva poljoprivrede, Miroslava Kuskunovića, u namjeri da ga zamolimo za komentar najavljenih prosvjeda, poljoprivrednog nezadovoljstva i proračunskih rezova za poljoprivredu. Svi naši pokušaji bili su bez uspjeha.

Smrtna presuda

Ministarstvo poljoprivrede lani je, ukupno, raspolagalo s 4,81 milijardu kuna, ove će godine proračun morati rezati za čak 22 posto, odnosno za 1,044 milijarde. Dosad ni jednom iz Vlade nije decidirano rečeno za koliko će ministar Tihomir Jakovina, morati rezati poljoprivredne poticaje, no cijelo se vrijeme kalkulira s cifrom od 900 milijuna kuna, što je oko 30 posto manje nego, što bi poljoprivrednicima trebalo biti isplaćeno u ovoj godini, bez isplate naslijeđenog duga na račun prijašnjih, a neisplaćenih poticaja. “To će, ostvari li se smanjenje poticaja od 30 posto, biti strašno, i smrtna presuda za mnoge poljoprivrednike, prvenstveno obiteljska poljoprivredna gospodarstva,” napominje Darko Grivičič, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore.

Autor: Suzana ŽUPAN / Zdenka RUPČIĆ / Ljerka BRATONJA MARTINOVIĆ / Bojana MRVOŠ PAVIĆ