Poljoprivrednici krenuli u pravnu bitku

Predsjednik RH Ivo Josipović sastao se jučer s predstavnicima Hrvatske poljoprivredne komore i poljoprivrednih proizvođača, koji su mu pojasnili razloge i probleme zbog kojih su seljaci 13 dana prosvjedovali na cestama, a kako navodi i predsjednik HPK Matija Brlošić, Josipović je obećao pomoć pri utvrđivanju nepravilnosti prilikom isplata potpora.

“Predsjednika smo najprije upoznali s time što poljoprivredna proizvodnja donosi u proračun te koliko država od te proizvodnje oprihoduje novca. Statistički gledano, proizvodnja za prošlu godinu iznosi 9,6 milijardi kuna primarne poljoprivredne proizvodnje, dok kroz PDV kao porez država oprihoduje oko osam milijardi kuna. To je ono gdje poljoprivrednici svojim radom pune proračun, a država nam vraća 30-ak posto. Predsjedniku smo kazali kako držimo da se kod isplata potpora krši zakon. Naime u Zakonu stoji da, ako dođe do umanjenja omotnice zbog nedostatka novca u proračunu, proporcionalno se svima mora smanjiti jednak iznos. Kako još nemamo točne podatke o tome što je Agencija, kome i koliko isplatila, prema priči koju smo čuli od seljaka, držimo da se taj zakon nije poštovao. Zamolili smo Ured predsjednika da u konačnici i on i mi dobijemo te podatke. Neka on sa svojim stručnim službama provjeri je li došlo do kršenja tog zakona", navodi Brlošić.

"Predložili smo predsjedniku niz mjera kako seljacima pomoći i zbog prošlogodišnje suše, a i zbog novca na koji su poljoprivrednici računali i zadužili se, a sada su u prosjeku ostali bez 30 posto tih sredstava. Mišljenja sam da je predsjednik dobio kvalitetniju sliku o tome zbog čega su poljoprivrednici bili na cesti. Otvoreno nam je rekao da mu se nije svidjela prijetnja o blokadi granica, te da takvo što nije mogao podržati. S druge strane mi smo u jako teškoj situaciji. Zato smo i prestali s prosvjedima, došli razgovarati s njim, koristimo sve demokratske metode da ovo raščistimo. Ako nam po zakonu nešto nije dano, da to po zakonu dobijemo" ističe Brlošić za Glas Slavonije.

Na sastanku s predsjednikom, bili su i Antun Laslo, Zvonko Pipić, Dragutin Dukić i Tomislav Pokrovac.

No, nakon pšenice, poljoprivrednici se boje pada cijena kukuruza, soje i suncokreta. Baranjski poljoprivrednici udruženi u udrugu Baranjska brazda, angažirali su odvjetnika i krenuli u pravnu bitku. Nakon sastanka odlučili su se na prvi korak, a to je pokretanje prijave Agenciji za tržišno natjecanje, koja bi trebala preispitati i utvrditi način na koji je po, kako navode, "sramotno niskoj cijeni", otkupljivana pšenica.

"Cijena pšenice bezobrazno je niska. Ona čak i nije 1,05 kuna po kilogramu, već je u većini slučajeva niža od 90 lipa", tvrdi predsjednik Baranjske brazde, Petar Pranjić, podsjećajući da su još prije isticali da sumnjaju u kazneno djelo udruživanja. Pranjić kaže da se navodno priprema i cijena kukuruza od nevjerojatnih 0,8 kuna, dok su na burzama u zemljama Europske unije cijene za tu kulturu znatno više.

"Ovo je, narodski rečeno, harač. Među otkupljivačima su čisti trgovci, koji nemaju ni četvornog metra zemlje. Dogovorili se i udri po seljaku - isticao je nedavno, dodajući kako bi, uz tako mizernu cijenu kilograma pšenice, kilogram kruha nagodinu trebao stajati dvije kune. Istovremeno, bojimo se pada otkupnih cijena kukuruza, soje i suncokreta, pa upozoravamo otkupljivače da se pridržavaju cijena u okruženju.", navodi Pranjić.

"Ni u kojem slučaju ne želimo da nam se ponovi pšenica i da cijene ostalih kultura budu isto tako niske", kako kaže. Ne vjeruje ni da će cijena suncokreta, čija žetva počinje za desetak dana, biti na europskoj razini te naglašava da je javna tajna da će za njega nuditi upola manje novca nego prošle godine.

"Pitat ćete sigurno zašto onda sami ne izvozimo. Dva su razloga za to. Jedan je želja da se ono što proizvedemo preradi u Hrvatskoj, a drugi needuciranost odnosno nespremnost za samostalni nastup u inozemstvu" ističe Pranjić.

Foto: RGBStock.com