Poljoprivredne površine na čekanju

Hrvatska poljoprivredna gospodarstva u ovoj su godini koristila 1,25 milijuna hektara poljoprivrednih površina. Od ukupno korištene površine, najveći dio odnosi se na oranice i vrtove koji sa 826.000 hektara zauzimaju udio od 66%. Slijede trajni travnjaci na koje se odnosi 28% ili 345.000 hektara, a procjenjuje se da je površina i veća jer više gospodarstava zajednički koristi državno zemljište za ispašu stoke.

Pod trajnim nasadima, koji uključuju voćnjake, vinograde, maslinike, rasadnike, bilo je 79.000 hektara. Statistički podaci o broju stoke pokazuju da je uzgojeno 12,6 milijuna komada peradi, svinja je bilo 1,09 milijuna, a goveda je registrirano 397.000. U istraživani uzorak ulaze gospodarstva koja raspolažu s više od 0,40 ha poljoprivrednog zemljišta i više od 0,5 stočnih jedinica, a obuhvaćeno je oko 20.000 poljoprivrednih gospodarstava.

S obzirom na prošle godine, broj hektara poljoprivrednih površina se smanjio. Kuda ide hrvatska poljoprivredna proizvodnja kada su naše mogućnosti s obzirom na bogatstvo resursa, toliko neiskorištene? Dobar primjer su i Ravni kotari koji nude bogate poljoprivredne površine, a od njih se koristi tek četvrtina. Rat, neriješeni imovinsko-pravni odnosi, mnogo je toga pridonijelo da se velik dio iznimno plodnog polja, nažalost ne obrađuje. Upravo je očuvanost tala glavni razlog zašto se velik broj tamošnjih poljoprivrednika okreće ekološkoj poljoprivredi pa i ne čudi činjenica da je u Ravnim kotarima površina pod ekološkim nasadima u prosjeku više nego igdje u Hrvatskoj. Statistike uvoza govore kako nismo pokrili ni vlastite potrebe, a naše površine zjape prazne. Samo je pitanje dokad?

Foto: freepik.com