Poljoprivreda je neatraktivno zanimanje - što promijeniti?

Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskoga parlamenta na svojoj je sjednici održanoj u Strasbourgu ovog tjedna raspravljao o izvješću "Budućnost hrane i poljoprivrede" koju je u ime Kluba Europske pučke stranke (EPP) sastavio njemački zastupnik Herbert Dorfmann. 

Dorfmann pozdravlja namjeru da se Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) pojednostavi i modernizira no u svom izvješću naglašava da cjelovitost jedinstvenog tržišta i istinska zajednička politika moraju biti najvažniji prioriteti reforme. Između ostalog poziva Komisiju da državama članicama i regijama omogući veću fleksibilnost u okviru pravila "de minimis" za poljoprivredu te smatra da je potrebno zadržati postojeću strukturu sastavljenu od dvaju stupova, osobito prvi stup koji je namijenjen za dohodovnu potporu poljoprivrednika.

Potrebna generacijska obnova

Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir, stoji u priopćenju njezina ureda, pohvalila je nacrt Izvješća svoga kolege te je kazala kako je "mišljenje hrvatskih poljoprivrednika i stručnih udruženja o ovom nacrtu dokumenta uglavnom pozitivno". Ona smatra kako postoji prostor za unaprjeđenje i otklanjanje nedostataka na kojima bi trebalo poraditi do njegove završne verzije te je najavila da će podnijeti amandmane. Petir smatra da veći naglasak treba staviti na važnost ZPP-a u podizanju prihoda u poljoprivredi i ruralnim prostorima, saznajemo iz ureda europarlamentarke Petir.

"Prosječni prihod poljoprivrednika u EU je niži od prosječnog prihoda u drugim gospodarskim sektorima, što poljoprivredu čini neatraktivnim zanimanjem. Loši rezultati su već vidljivi, pogotovo u prosječnoj starosti nositelja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava što iziskuje neodgodivu generacijsku obnovu. Zato se i kod prijedloga za pravedniju raspodjelu izravnih plaćanja, uz predložene elemente, moraju razmotriti i razlike u dohotku poljoprivrednika", kazala je Petir. 

Prosječni prihod poljoprivrednika u EU je niži od prosječnog prihoda u drugim gospodarskim sektorima, što poljoprivredu čini neatraktivnim zanimanjem.

Važnost šumarstva i bioekonomije

Ona je također naglasila kako "treba poraditi i na tome da se uvjeti pristupa kapitalu i razina kamatnih stopa za poljoprivrednike ujednače na razini zajedničkog tržišta kako ne bi bilo diskriminacije koja danas postoji".

Ukazala je i na važnost šumarstva i bioekonomije koji u Izvješću nisu spomenuti premda predstavljaju značajan izvor dodatnog prihoda ruralnih područja. Petir smatra kako prepoznavanje značaja tog sektora i mogućnosti koje on daje u podizanju kvalitete života u ruralnim prostorima moraju uzeti u obzir, ali tako da se poštuje nadležnost država članica. 

"U Hrvatskoj u potpunosti podržavamo orijentaciju izvješća prema usmjerenim potporama na mala obiteljska gospodarstva jer su ona strateški važna za budućnost poljoprivrede i ruralnog razvoja", napominje Petir. 

Modernizacija i pojednostavljenje ZPP

Komisija je u studenom 2017. donijela komunikaciju o modernizaciji i pojednostavnjenju zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) "Budućnost hrane i poljoprivrede" čiji je cilj pružiti osnovu i okvir za raspravu između svih relevantnih dionika u 27 država članica EU-a. 

U novom kontekstu ZPP-a Europska komisija razmatra vodeću ulogu poljoprivrede na globalnom planu koji jamči sigurnu opskrbu hranom za 500 milijuna građana Unije. Ističe poljoprivrednike kao prave čuvare prirodnog okoliša s obzirom na to da se brinu o prirodnim resursima na 48% površine EU te još na 36% ako se uračuna šumarstvo.  

Nakon Komunikacije uslijedit će zakonodavni prijedlozi kao pravna osnova za sljedeće programsko razdoblje 2020.-2027. Prijedlozi će biti objavljeni nakon donošenja Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) predviđenog za svibanj 2018.