Poljoprivreda ili solari: Što kada se od zemlje više ne može živjeti?

Proteklog tjedna britanski voditelj Jeremy Clarkson, čiji je dokumentarni serijal Clarksonova farma bio među prvim naslovima u ovom tjednom pregledu filmova i serijala o poljoprivredi koji pišem već godinu i pol dana, u svojoj je kolumni za britanski list The Sun otvorio pitanje - isplati li se danas uopće proizvoditi hranu.

Na njegovoj farmi Diddly Squat, površine oko 405 hektara, ove godine oko 81 hektar nije dao nikakav urod. Nije riječ o posljedici lošeg vremena ili neuspješne sezone, već o unaprijed donesenoj odluci temeljenoj na ekonomskoj računici. Uzgoj pšenice ili ječma na toj površini, napisao je Clarkson, donio bi siguran gubitak još prije nego što bi sijačica uopće napustila spremište, zbog čega je zemljište odlučio ostaviti neobrađenim.

Nemoguće zaraditi od proizvodnje hrane

Jedna rečenica iz tog teksta posebno je odjeknula u medijima: "Poljoprivrednici su došli do točke u kojoj je jednostavno nemoguće zaraditi novac proizvodnjom hrane".

Clarkson je potom naveo da bi se na oko 81 hektaru kvalitetnog engleskog poljoprivrednog zemljišta, umjesto proizvodnje hrane, mogla ostvariti znatno veća zarada kroz druge namjene. Zemljište se može iznajmiti velikoj poljoprivrednoj kompaniji za uzgoj usjeva namijenjenih proizvodnji bioplina, prekriti solarnim panelima, iskoristiti za izgradnju podatkovnog centra ili prodati kineskoj kompaniji za izgradnju višekatnog intenzivnog svinjogojskog kompleksa. Prema Clarksonu, svaka od tih opcija donosi profit, dok je jedina namjena koja pouzdano stvara gubitke upravo proizvodnja hrane za britanske potrošače.

Clarkson upozorava i na dodatne troškove koji čekaju britanske proizvođače. Od 1. siječnja 2027. u Ujedinjenoj Kraljevini uvodi se porez na ugljik pri uvozu gnojiva. Prema procjenama Ministarstva financija, donijet će državi 140 milijuna funti prihoda u prvoj godini, a godinu kasnije 180 milijuna funti. Procjenjuje se da će cijenu gnojiva povećati za 33 do 75 funti po toni, odnosno za oko 20 do 25 posto jednog od najvećih troškova u ratarskoj proizvodnji. Udruženje poljoprivrednih procjenitelja upozorilo je da bi tipično gospodarstvo od oko 500 jutara žitarica zbog većih troškova gnojiva i goriva moglo izgubiti do 70.000 funti godišnjeg prihoda.

Kako zaključuje Clarkson, britanska vlada nije donijela politiku čiji je cilj zaustaviti proizvodnju hrane, ali je nizom odluka učinila druge namjene poljoprivrednog zemljišta isplativijima od same proizvodnje hrane.

Isto s obje strane Atlantika

Isto je i s druge strane Atlantika. U nekim područjima SAD-a zakup može biti tri do četiri puta isplativiji od prihoda ostvarenog uzgojem usjeva, zbog čega se mnogi farmeri nalaze pred teškom odlukom.

Dokumentarni film "Spasimo farmu, spasimo budućnost“ (Save the Farm, Save the Future) iz 2025. autora Chada Webera nastao u produkciji Free Range Films, prati poljoprivrednike i stočare u američkoj saveznoj državi Colorado koji se suočavaju s kombinacijom problema: dugotrajnim sušama, ekstremnim vremenskim uvjetima, rastom troškova proizvodnje, pritiscima tržišta i sve većim interesom energetskih kompanija za pretvaranje poljoprivrednog zemljišta u solarne elektrane.

Film istražuje može li poljoprivreda opstati u vremenu kada vlasnicima zemljišta često više vrijedi iznajmiti oranice za solarne elektrane nego ih obrađivati. Kroz razgovore s farmerima, stočarima, stručnjacima i predstavnicima energetskog sektora prikazuje različite poglede na taj problem.

Radnja je smještena ponajprije u američki Colorado, gdje su suše, nestašica vode i vremenski ekstremi sve izraženiji. Poljoprivrednici koji generacijama obrađuju zemlju suočavaju se s rastom troškova, manjim prinosima i sve većom neizvjesnošću.

Između suše i nade: Kako poljoprivrednici na Kreti vraćaju život iscrpljenom tlu

Jedna od središnjih tema je širenje solarne energije i sve veći interes energetskih kompanija za poljoprivredne površine. Vlasnicima zemljišta nude se dugoročni i često unosni ugovori, što ih stavlja pred izbor između nastavka proizvodnje hrane i sigurnijeg prihoda od energetskih projekata.

Posebno mjesto zauzima agrivoltaika - kombinacija solarnih panela i poljoprivrede na istoj površini. Autori istražuju može li taj model povezati proizvodnju energije i očuvanje obradivog zemljišta.

Između klimatskih promjena, tržišta i energije

Osim poljoprivrednika, u dokumentarcu govore stručnjaci za energetiku, zaštitu tla, obnovljive izvore energije i ruralni razvoj. Objašnjavaju rast potrošnje električne energije u SAD-u, ulogu podatkovnih centara i umjetne inteligencije te upozoravaju da bi nekontrolirano pretvaranje kvalitetnog poljoprivrednog zemljišta u energetske projekte moglo ugroziti proizvodnju hrane.

Film ne nudi jednostavna rješenja, već prikazuje složen odnos klimatskih promjena, ekonomike poljoprivrede i energetske tranzicije. Postavlja pitanje treba li zemljište potpuno prenamijeniti za proizvodnju energije ili razvijati modele koji omogućuju istodobnu proizvodnju hrane i električne energije.

Rasprava koju otvara sve je prisutnija i u Europi - treba li najbolje obradivo zemljište čuvati za proizvodnju hrane ili ga koristiti za velike solarne projekte.

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor