Između suše i nade: Kako poljoprivrednici na Kreti vraćaju život iscrpljenom tlu

Kreta se smatra kolijevkom prve europske civilizacije jer se na ovom otoku prije više od 4.000 godina razvila minojska civilizacija. Svoj vrhunac dosegla je između 2000. i 1450. godine prije Krista, kada je bila jedno od najvažnijih trgovačkih i kulturnih središta Sredozemlja.

Minojci su gradili monumentalne palače, razvili vlastito pismo poznato kao Linear A, a poljoprivreda, posebice uzgoj maslina i vinove loze, bila je jedan od temelja njihova razvoja. Njihova baština ostavila je dubok trag na kasnije grčke civilizacije i europsku povijest.

30 milijuna stabala maslina

O maslini Vouves, staroj nekoliko tisuća godina, već smo pisali. No, Kreta osim bogate povijesti nudi i vrijednu prirodnu baštinu - od palače Knosos, središta minojske civilizacije, preko starog grada Chanie s venecijanskim ulicama i slikovitom lukom, do špilje Dikte koja se prema grčkoj mitologiji povezuje s rođenjem boga Zeusa.

Kreta je jedno od najvažnijih poljoprivrednih područja Grčke, a ta djelatnost i danas je važan dio gospodarstva i života otočana. Posebno mjesto zauzima maslinarstvo - na otoku raste oko 30 milijuna stabala maslina. Od ukupno oko 364.000 hektara korištenog poljoprivrednog zemljišta, približno 280.000 hektara je obrađeno, dok se oko 151.500 hektara navodnjava. Drvenaste kulture, među kojima dominiraju masline, prostiru se na oko 203.900 hektara, a vinova loza na gotovo 19.000 hektara.

Na otoku djeluje oko 87.000 poljoprivrednih gospodarstava, a uz masline važnu ulogu imaju vinova loza, povrće, agrumi, voće, stočarstvo i pčelarstvo. Posebno se ističu područja Herakliona i Lasithija, gdje se maslinici prostiru na više od 131.000 hektara i obuhvaćaju oko 17 posto svih stabala maslina u Grčkoj. Kretsko ekstra djevičansko maslinovo ulje, proizvedeno uglavnom od sorti Koroneiki i Tsounati, jedan je od najpoznatijih otočnih proizvoda i nositelj zaštićenog geografskog podrijetla.

Dokumentarni film redatelja Nikosa Pantermarakisa "2258 - Priča o obnovi zemlje" (2258 - A Story About Earth’s Regeneration) donosi priču iz srca Krete, gdje mala zajednica poljoprivrednika pokušava pokazati da se zemlja može obnoviti.

Na visoravni Lasithi

Priča nas vodi na visoravan Lasithi, smještenu na istočnom dijelu Krete, područje poznato po tradicionalnoj poljoprivredi, ali i sve izraženijim izazovima poput suše, erozije i smanjenja kvalitete tla. Sam naziv filma odnosi se na broj stanovnika ove visoravni, zajednice koja je postala primjer kako lokalno stanovništvo može odgovoriti na globalne probleme. Kroz njihove priče dokumentarac prikazuje pokušaj prijelaza prema regenerativnoj poljoprivredi - pristupu koji tlo ne promatra samo kao sredstvo proizvodnje, već kao živi sustav kojemu su potrebni zaštita i obnova.

U filmu sudjeluju lokalni poljoprivrednici, istraživači i stručnjaci koji govore o važnosti zdravog tla, očuvanja vode i promjene načina proizvodnje hrane. Posebno mjesto imaju znanstvenici sa Sveučilišta na Kreti, koji objašnjavaju povezanost klimatske krize, degradacije tla i budućnosti prehrambenog sustava.

Regenerativna poljoprivreda, središnja tema dokumentarca, temelji se na praksama poput povećanja organske tvari u tlu, smanjenja intenzivne obrade, boljeg upravljanja vodom i poticanja prirodnih procesa u ekosustavu. Za razliku od modela usmjerenih prvenstveno na kratkoročno povećanje prinosa, ovaj pristup naglasak stavlja na dugoročnu obnovu zemljišta.

Švicarske Alpe se mijenjaju: priča o farmerima koji su zamijenili krave za bizone i alpake

Priča iz Lasithija posebno je zanimljiva jer pokazuje probleme s kojima se suočavaju brojna mediteranska područja. Kreta je stoljećima bila povezana s poljoprivredom, a masline, vinova loza, žitarice, povrće, aromatično bilje i stočarstvo činili su osnovu života otočana. Mnoge tradicionalne tehnike proizvodnje razvijale su se generacijama.

No, suvremeni izazovi mijenjaju uvjete proizvodnje. Klimatske promjene donose duža sušna razdoblja, više temperature i veće probleme za vodne resurse, dok je intenzivna poljoprivreda na mnogim područjima dovela do smanjenja količine humusa i narušavanja strukture tla.

Odnos čovjek i prirode

Upravo zato autor filma kroz primjer Lasithija postavlja šire pitanje: može li budućnost poljoprivrede biti temeljena na obnovi prirodnih procesa, a ne samo na povećanju proizvodnje?

Dokumentarac regenerativnu poljoprivredu ne prikazuje kao jednostavno rješenje svih problema, nego kao jedan od mogućih smjerova prilagodbe novim uvjetima. Poseban naglasak stavlja na ulogu lokalnih zajednica, jer bez ljudi koji žive i rade na zemlji nema ni njezine dugoročne zaštite.

Ovo nije samo film o poljoprivredi, nego priča o odnosu čovjeka i prirode. Kroz mali krajolik na Kreti otvara pitanje koje se tiče cijelog svijeta - kako proizvoditi dovoljno hrane, a pritom sačuvati osnovni resurs bez kojeg nema buduće proizvodnje: plodno tlo.

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor