Švicarske Alpe se mijenjaju: priča o farmerima koji su zamijenili krave za bizone i alpake

Kada pomislim na švicarske Alpe, prvo mi na pamet padnu Milkine ljubičaste krave sa zvonima oko vrata, Heidi koja kotrlja ogromne kolutove Ementalera niz brdo, čokolade koje rastu na drveću ispod kojih mladići testiraju svoja pluća svirajući rog i tjerajući tmurne oblake te crveni panoramski vlakovi koji voze bankare na opuštajući produženi vikend u Badrutt's Palaceu u St. Moritzu.

Šalu i stereotipe na stranu, na prvi pogled švicarska sela djeluju kao razglednice: zelene livade, alpske kolibe sa cvijećem na balkonu, krave na pašnjacima i stoljetna tradicija stočarstva. Međutim, iza te slike krije se ozbiljan problem - posljednjih desetljeća velik broj obiteljskih gospodarstava zatvara se zbog sve nižih prihoda, globalne konkurencije i visokih troškova proizvodnje.

Švicarska poljoprivreda - u brojkama i slovima

Prema podacima Saveznog ureda za statistiku Švicarske (Bundesamt für Statistik – BFS), tijekom 2025. godine bilo je 46.270 poljoprivrednih gospodarstava, što predstavlja pad od 1,7 % u odnosu na prethodnu godinu. Njihova poljoprivreda i dalje prolazi kroz velike strukturne promjene, a posebno su vidljive u sektoru stočarstva.

Broj mliječnih krava iznosio je oko 524.400 životinja, što je 0,6 % manje nego godinu ranije. Dugoročni pad broja povezan je s poteškoćama malih proizvođača koji se sve teže nose s rastućim troškovima proizvodnje i pritiskom tržišta. Sličan trend prisutan je i u svinjogojstvu. U 2025. godini u Švicarskoj je bilo oko 1.257.700 svinja, a nakon nekoliko godina rasta njihov se broj ponovno počeo smanjivati. To je dio šire promjene u strukturi poljoprivrede, u kojoj se tradicionalni oblici proizvodnje sve češće prilagođavaju novim tržišnim uvjetima.

Za razliku od govedarstva i svinjogojstva, peradarstvo bilježi rast. Ukupan broj peradi u Švicarskoj doseže približno 13,2 milijuna životinja, pri čemu najveći udio čine tovni pilići i nesilice. Broj nesilica iznosi oko 3,8 milijuna, dok je tovnih pilića oko 8,2 milijuna. Rast ovog sektora povezuje se s povećanom potražnjom za pilećim mesom i jajima.

Četiri obitelji iz kantona Bern

Uz tradicionalnu sliku švicarske poljoprivrede, posljednjih desetljeća pojavile su se i nove, nišne vrste uzgoja. Upravo tu promjenu istražuje dokumentarni film "Drugačiji od očeva" (Anders als die Väter) iz 2017. godine, autora Huga Sigrista i Markusa Baumanna. Autori polaze od pitanja koje postaje sve važnije za male obiteljske farme: kako opstati u 21. stoljeću kada tradicionalni uzgoj mliječnih krava više nije uvijek dovoljan za preživljavanje?

Film prati četiri pionirske obitelji iz kantona Bern koje prekidaju višegeneracijsku tradiciju uzgoja mliječnih krava i traže novi način opstanka. Umjesto onoga čime su se bavili njihovi roditelji i djedovi, okreću se životinjama koje su donedavno bile gotovo nepoznate u švicarskoj poljoprivredi - bizonima, vodenim bivolima, lamama, alpakama, škotskom govedu Highland, pa čak i sobovima. Njihove farme postaju primjer kako tradicija i inovacija pokušavaju pronaći zajednički jezik u vremenu velikih promjena.

Autori nekoliko godina prate njihov svakodnevni život: rad na farmama, hranjenje životinja, mužnju vodenih bivola, proizvodnju mozzarelle, uzgoj bizona za meso, preradu vune alpaka, prodaju proizvoda na lokalnom tržištu i odnose unutar obitelji.

Posebna vrijednost filma jest što ne romantizira selo. Farmeri otvoreno govore o neuspjesima, dugovima, birokraciji, sumnjama susjeda i vlastitim pogreškama. Njihove supruge i djeca također imaju važnu ulogu jer pokazuju da moderna farma više nije posao jednog čovjeka, nego zajednički obiteljski projekt.

Kako klimatske krize mijenjaju Australiju - prirodu, poljoprivredu i život ljudi

Film obrađuje nekoliko važnih tema. Prva je gospodarski opstanak malih farmi: tradicionalni uzgoj krava često više nije dovoljno isplativ, pa farmeri moraju pronaći tržišnu nišu. Druga je inovacija. Umjesto natjecanja s velikim proizvođačima mlijeka, oni proizvode specijalitete poput bivolje mozzarelle, mesa bizona ili vune alpaka. Treća jest nasljeđe i obitelj. Mnogi protagonisti priznaju da su njihovi roditelji bili skeptični prema njihovim odlukama. Napustiti način rada koji je obitelj gradila desetljećima nije bilo jednostavno.

Vrijeme velikih izazova

Četvrta tema odnosi se na održivu poljoprivredu. Film pokazuje kako se egzotične vrste mogu uspješno uklopiti u švicarske pašnjake bez narušavanja okoliša, pod uvjetom da se uzgoj provodi odgovorno. Iako govori o švicarskim farmerima, film ima univerzalnu poruku. Današnji poljoprivrednik više ne može živjeti samo od tradicije.

Mora biti poduzetnik, poznavati tržište, marketing, preradu hrane i potrebe potrošača. Uspjeh često dolazi tek kada se netko usudi krenuti putem drukčijim od onoga kojim su išle prethodne generacije. Autorski dvojac pokazuje kako spremnost na promjene može pomoći obiteljskim gospodarstvima da opstanu u vremenu velikih izazova. A kada ste se već popeli na Alpe, pogledajte i z'Alp, koji prikazuje "tradicionalnu" Švicarsku.

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor