Pojačana potražnja za voćem i mesom iz Srbije

Narodna poslovica "Dok jednom ne smrkne, drugom ne svane" najbolje odražava stanje na svjetskom tržištu ovih dana. Rusija je objavila i popis država iz kojih će uvoziti hranu, a to su Azerbajdžan, Uzbekistan, Armenija, Tadžikistan, u određenoj mjeri Kirgistan. Uz njih su Turska, Iran i Srbija. Veoma obećavajuće zemlje su, kako navode, Iran, Maroko, Egipat. Tim državama su također potrebni i ruski proizvodi (žito, biljno ulje) pa je korist uzajamna. Stoga ne čudi da zemlje izvan EU u ruskim mjerama protiv Zapada vide priliku.

Srbijanski mediji prenose procjene stručnjaka da bi Srbija mogla profitirati od trgovinskog rata Rusije i EU-a, na način da poveća izvoz na rusko tržište za čak sto milijuna dolara godišnje. Armenski ministar poljoprivrede Sergo Karapetyan pozvao je tamošnje proizvođače iz poljoprivrednog i prehrambenog sektora da pojačaju napore kako bi osvojili nova tržišta u Rusiji. Uvjeren je da u nastaloj situaciji Armenija može značajno povećati izvoz vina, sokova, voća, povrća, mliječnih i mesnih proizvoda na rusko tržište.

Srbija i Armenija u novonastalom kaosu vide priliku

Primjera radi, zbog embarga na uvoz poljoprivrednih proizvoda iz Europske unije, u Rusiji je povećan interes za voćem iz Subotice. Poljoprivredna zadruga "Prima" iz Bačkih Vinograda punom parom radi na pripremama jabuka ekstra klase za rusko tržište. Ovaj voćarski kraj je i od ranije poznat kao dobavljač voća za ovo tržište, a otkako je Rusija uvela sankcije, broj zainteresiranih kupaca je značajno povećan. Međutim, kako kaže direktor ove zadruge Vilmoš Fogaš, do povećanja plasmana nije došlo, pošto su i do sada više od 90 % proizvoda plasirali u Rusiju. Da imaju tri puta više jabuka, sve bi ih prodali, a to se kažu, vidi po potražnji. Stalno im se javljaju novi kupci, a problema sa naplatom nema.

Uvođenje sankcija odrazilo se na povećanje potražnje za voćem, ali i mesom - i to ne samo u Bačkim Vinogradima, nego u cijelom kraju oko Subotice. Što se tiče cijena, za sada nema neke velike razlike u odnosu na prošlogodišnje. Ako potražnja bude još porasla, onda će se vjerojatno i cijene malo povećati.

Činjenica je da sankcije predstavljaju odličnu priliku za poljoprivredne proizvode Srbije, a zahvaljujući i Sporazumu o slobodnoj trgovini, po kojem je oko 99 % proizvoda oslobođeno plaćanja carine u međusobnom prometu. Prilika postoji i sve je na proizvođačima i izvoznicima. Rusija traži kvalitetu, konkurentnost i kontinuitet. Uljare u Srbiji rade sa 50 % kapaciteta, šećerane sa 25 %, konditorska proizvodnja sa 40 %, klanice sa 30 %, a industrija stočne hrane sa 34 %. Smatraju kako su njihova prilika svježe voće i povrće, jabuke i šljive, kao i smrznuto i konzervirano voće i povrće, ali i mesni proizvodi. Srbija može povećati izvoz svježeg, sušenog i prerađenog mesa, kobasica i konzerviranih proizvoda.

Proizvođači se organiziraju za što bolji plasman proizvoda

S ciljem praktične organizacije plasmana prehrambenih proizvoda, Regionalne privredne komore počinju s formiranjem koordinacijskih tijela za pružanje usluga poljprivrednicima za poslovanje sa Rusijom. Predsjednik Komore Subotica, Slobodan Vojinović smatra kako je prilika za izvoz na rusko tržište postojala i ranije, ali je uvođenjem sankcija ona i veća zbog manje konkurencije.

Smatraju kako mogu postići i dugoročno ozbiljno povećanje proizvodnje koje će biti ključno da bi zadovoljili jedan dio tog tržišta. Statistika sjevera Bačke i Potisja pokazuje porast izvoza na tržište Rusije u prvih šest mjeseci ove godine, kao i stagnaciju uvoza. U cijeloj prošloj godini u Rusiju je izvezeno robe i usluga za 38,5 milijuna dolara, a u prvih šest mjeseci ove godine 27,4 milijuna dolara.

Foto: depositphotos.com