Pretraga tekstova
Koristimo više vode nego što se rezerve obnavljaju od kiše i snijega. Veliki problem je i zagađenje. Sve to dovodi do njezinog iscrpljivanja
Od 1993. godine obilježava se Svjetski dan voda koji se fokusira na važnost pitke vode i održivo upravljanje ovim značajnim resursom. Svake godine se 22. ožujka ovim obilježavanjem podiže svijest o 2,2 milijarde ljudi koji žive bez pristupa sigurnoj vodi te poduzimaju mjere za rješavanje globalne krize zbog njezinog nedostatka.
Osnovni fokus toga dana je podrška postizanju cilja održivog razvoja, pod motom "Voda i kanalizacija za sve do 2030. godine".
"Podzemne vode: Učiniti nevidljivo vidljivim" ovogodišnja je tema toga dana.
One se nalaze pod zemljom, u geološkim formacijama od stijena, pijeska i šljunka koje zadržavaju značajne količine vode. Ovakvi rezervoari napajaju izvore, rijeke, jezera i močvare i prodiru u oceane. Obnavljaju se kišom i snježnim padavinama koje se infiltriraju u tlo, a na površinu se mogu izvući pomoću pumpi i bunara.
Život u velikom dijelu svijeta ovisi od njezinih rezervi, jer opskrbljuju veliki dio one koju koristimo za piće, kanalizaciju, proizvodnju hrane i industrijske procese. Od ključne je važnosti za zdravo funkcioniranje ekosustava, kao što su močvare i rijeke.
Ovim sustavima prijeti prekomjerna eksploatacija, jer uzimamo više vode nego što se rezerve obnavljaju od kiše i snijega. Veliki problem je i zagađenje. Sve to dovodi do iscrpljivanja ovog resursa i troškova prerade, a nekada ni to nije moguće.
Treba napomenuti da je poljoprivreda najveći potrošač svjetskih resursa slatke vode, kako stoji na stranicama UN-a, čini se da će tako i ostati do sredine ovog stoljeća.
Ideja o danu vode potječe iz 1992. godine od Konferencije Ujedinjenih nacija o životnoj sredini i razvoju u Rio de Janeiru. Tada je Generalna skupština UN-a usvojila rezoluciju kojom je 22. ožujka proglašen Svjetskim danom voda.
Kasnije su proglašene i druge proslave i događaji kao što su Međunarodna godina suradnje u sferi voda 2013. i Međunarodno desetljeće akcije o vodama za održivi razvoj, 2018-2028. Ovim se aktivnostima naglašava da su mjere za vodu i kanalizaciju ključne za smanjenje siromaštva, ekonomski rast i održivost životne sredine.
U svrhu smanjenja negativnog učinka suša, osiguranja stabilnosti poljoprivredne proizvodnje te povećanja konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje, Ministarstvo poljoprivrede, dosad je raspisalo tri natječaja u okviru operacije 4.3.1 "Investicije u osnovnu infrastrukturu javnog navodnjavanja“ te je kroz 17 projekata ugovoren iznos potpore veći od 666 milijuna kuna.
Kako su priopćili, ukupna poljoprivredna površina obuhvaćena navedenim sustavima javnog navodnjavanja je 6.959 ha, a ukupna poljoprivredna površina koju se korisnici obvezuju koristiti je 5.720 ha. Predviđeno je da će se ukupno 555 poljoprivrednika priključiti na navedene sustave navodnjavanja.
Treći natječaj iz Programa ruralnog razvoja za investicije u osnovnu infrastrukturu javnog navodnjavanja raspisan je u siječnju ove godine, a prijave traju sve do 31. ožujka 2022. godine. Ukupan iznos raspoloživih sredstava javne potpore je 150 milijuna kuna, a intenzitet potpore iznosit će najviše 100 % od ukupnih prihvatljivih troškova projekta.
U okviru Strateškog plana ZPP 2023. – 2027. kroz intervenciju "Potpora za sustave javnog navodnjavanja“ planirana su sredstva u iznosu od 82,3 milijuna eura, sve u cilju poboljšanja praksi koje doprinose prilagodbi i ublažavanju klimatskih promjena, zaključili su iz Ministarstva.
Više o Svjetskom danu voda pogledajte u videu:
Tagovi
Svjetski dan voda Voda Podzemna voda Rezerve vode Održive vode
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
U dobroj vjeri, dokument povjereniku za poljoprivredu EU komisije U okviru održavanja manifestacije "Greencajt", (Zagreb, 22. svibnja 2025.) u ime neformalne stručne skupine "ŽIVO SELO" čast mi je bila uručiti knjigu (dokument); "BOJ ZA ŽIV... Više [+]
U dobroj vjeri, dokument povjereniku za poljoprivredu EU komisije
U okviru održavanja manifestacije "Greencajt", (Zagreb, 22. svibnja 2025.) u ime neformalne stručne skupine "ŽIVO SELO" čast mi je bila uručiti knjigu (dokument);
"BOJ ZA ŽIVO SELO - OBITELJSKA POLJOPRIVREDNA GOSPODARSTVA - TEMELJ HRVATSKE POLJOPRIVREDE" (2017.)
gospodinu CHRISTOPHE HANSENu
- povjereniku Europske komisije za
poljoprivredu i hranu
HVALA od srca gospodinu Hansenu na ljubaznosti i otvorenosti za prijem.
Knjiga je objedinjen dokument o intenzivnim aktivnostima članova skupine "Živo selo" i Udruge obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske - Život, ali i ostalih koji su imali volje, vremena, hrabrosti i zdrava razuma uputiti na uzroke, trenutne i nadolazeće posljedice. Skupni je prikaz autentičnih dokumenata, detaljnih analiza i razmišljanja osoba i institucija koje su u konačnici, što je vrijedno, nudili moguća rješenja izlaska iz očite i prisutne krize ukupne poljoprivrede u Hrvatskoj.
Kako je u knjizi često naglašavano, poljoprivrede i njene nezaobilazno funkcionalne uloge (snage i vrijednosti) u prostornom, ekološkom, gospodarskom, socijalnom i demografskom strukturiranju hrvatske zajednice. Prije svih, potreba za hranom.
Knjiga je svojim sadržajem i danas vrlo aktualna i uporabljiva upravo zbog analiza i iskustava upisanim u njen sadržaj na kojima se može graditi budućnost domaće ali i EU poljoprivrede. Upravo i kroz prizmu struktura koje je gosp. Hansen iznesao tijekom svog obraćanja, kao prioriteta europske poljoprivrede u budućnosti.
Zalog je bezrezervnoj i nedvojbenoj potrebi da se uvijek i svugdje ističe ključna uloga obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u uzgoju i proizvodnji hrane, očuvanju prostora i sklada u okolišu, zdravlja ljudi, blaga (životinja), biljaka, tla i voda.
Hrvatska ima ogromnih problema, a s njima i izazova, u ravnoteži i skladu zajednice upravo zbog gubitka i nestanka velikog broja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i njihove prirodne uloge u lancu održavanja života. Ova činjenica se ne smije zanemarivati. Ne samo zbog nas samih, već i zbog zajednice EU naroda u i s kojom dijelimo nasljeđeno.
U prošlim godinama knjiga je našla put do odgovornih osoba i institucija u Domovini. Nadalje, uvijek je, u svakom trenutku i prigodi, otvorena za sve one zainteresirane.
Vedran Stapić
prije 2 tjedna
Lijepa gesta, a ujedno i dobra promocija knjige Lijepa gesta, a ujedno i dobra promocija knjige
Đuro Japaric
prije 2 tjedna
ZAŠTO IZUMIRU SELA ? , prvo iz ekonomskih razloga ! 1994 pisci po narudžbi HDZ iznijeli su podatak da je PROSJEČNA površina seljačkog imanja bila 2, Više [+] 8 ha u 5 parcela ! Ako 100 ha podijelimo sa , 2, 8 ispada da je na 100 ha ili1 km kvadratni ZASNOVANO 35 OBITELJI ! Ako računamo po 4 člana onda je to 140 stanovnika na 100 ha !Troškovi obrade zemlje u vrijeme ŽIVOTINJSKIH zaprega i MEHANIZACIJE ! Konje ili krave sa kojim su orali UZGAJALI su , od kože napravila se ORMA , kupljeno je nekoliko desetaka kg željeza za plug , zubače , VLASTITO sjeme ! U vrijeme MEHANIZACIJE , umjetnih gnojiva , zaštitnih sredstava , sjemena , SVE to MORA se PLATITI od proizvodnje , poticaja , plaće izvan poljoprivrede , mirovine ! PROBLEM je Hrvatske PREVELIK broj VLASNIKA , MALE POVRŠINE na kojima su VEĆINOM niskodohodovne kulture , ili ovce na kamenjaru , USITNJENOST ! Radi ZEMLJIŠNOG maksimuma donesenog u BEOGRADU nije se do 91 moglo ići u formiranje POVRŠINSKI većih OPG ! Od 1991 REŽIM u Zagrebu SPRIJEČIO je i površinsko povećanje i sa zemljom koju zovu državna ! NISU zaustavili USITNJAVANJE , POKRETANJE Ostavinskih postupaka NIJE OBVEZUJUĆE pa puno zemlje i RUŠEVNIH kuća - gospodarskih zgrada imamo na UMRLIM ! NASTAVK IZUMIRANJA SLIJEDI , kao i UVOZ hrane , a i POVEĆANJE NE OBRAĐENE ZEMLJE !
Đuro Japaric
prije 3 tjedna
G . Miroslave , od doseljavanja Hrvata u Dalmaciju u stoljeću sedmom poznate su sve odluke ! Mali sluganski narod kao što su Hrvati , nisu NIKADA Više [+] samostalno odlučivali ! Današnja UŠORENA , IZUMIRUĆA sela u Baranji i nizinskoj SLAVONIJI , posljedica su PROMAŠENE Naredbe carice Terezije da se u TURSKOM Carstvu , raspršene kuće sa gospodarskim zgradama poredaju uz PUTEVE i ceste . Od te NAREDBE Kmetovi su izgradili UŠORENA sela . Povećanjem KMETOVA , smanjivale su se i OKUĆNICE pa u većini dana se ne može ni auto okrenuti ! ¸1919 Hrvati sa SLUGANSKIM statusom u SAVEZU sa SRBIJOM , rade PROMAŠENU agrarnu reformu ! Drugu PROMAŠENU reformu rade BALKANSKI narodi pod vodstvom Tita i SKH ! 1991 PRIJE rata i međunarodnog priznanja RH kao državice , BROZOVI komunisti nazvani HDZ , NAMEĆU prvi Zakon o poljoprivrednom zemljištu kojim počinje PODRŽAVLJENJE , a da 2025 NE ZNAMO ni koliko lokalnih vlasti od megalomanskih 556 IMA državnu zemlju ni prema stanju u AUSTRIJSKOM katastru ! Pod vodstvom Brozovog đenerala Tuđmana , donosi se i LOPOVSKI Zakon o privatizaciji predmet koje su i poljoprivredna poduzeća , osnovana nakon SRPSKO - hrvatske agrarne reforme ¸1919 ! 2003 za vrijeme Račana NAMEĆU nam PLAGIRANI BEOGRADSKI Zakon o nasljeđivanju donesen u Beogradu 1965 , a koji govori i o zemljišnom maksimumu koji je ukinuo Tuđman i ekipa 91 , ali KASNO jer su SELA u SLAVONIJI počela IZUMIRATI 1945 i RADI zemljišnog maksimuma NIJE se išlo da se formiraju dohodovniji OPG , pa je BILANS 2021 BIO ; 195 IZUMRLIH SELA , preko 80 sa SAMO jednim stanovnikom ! Ova KVAZI državica NEMA STRATEGIJU razvoja poljoprivrede , jer su DILETANTI iz HDZ , angažirali strane > umove > da im NAPIŠU svoje viđenje , a jednom je ministar Tarnaj 1995 dao naslov Pregled stanja i strategija razvoja poljoprivrede RH , a o čemu su mlatili praznu slamu o tom tekstu u Zagrebu u takozvanom saboru ! Postoji i tekst u NACIONALNOJ razvojnoj strategiji do 2030 pisanoj po NARUDŽBI NE SPOSOBNE vlade na čelu sa NE sposobnim Plenkovićem u poglavlju u kojem pišu e nekakvoj > samodostatnosti > ! IZLAZ iz svega je HRVATSKA AGRARNA REFORMA , ali za REFORMU nisu hrvatski političari , njihova HPK , a ni SLUGANSKI Hrvati ! NASTAVAK IZUMIRANJA SELA SLIJEDI I OVISNOST O UVOZU HRANE !