Petir: Brine nas visoka zelena ambicija EU koja svim članicama zadaje jednake ciljeve

"Hrvatska je mala zemlja s relativno dobro očuvanim okolišem, mali smo zagađivač u lokalnom i regionalnom smislu, gotovo polovica našeg teritorija zaštićena je u različitim kategorijama Zakona o zaštiti prirode, a Jadran je najčišće more na Mediteranu", istaknula je zastupnica i predsjednica Odbora za poljoprivredu Marijana Petir u Albaniji, u organizaciji FAO-a, na Prvom regionalnom sastanku predstavnika parlamenata o nacionalom zakonodavstvu i politikama koje se provode s ciljem transformacije poljoprivredno-prehrambenih sustava prema održivosti.

Naglasila je, stoji u priopćenju, kako hrvatski poljoprivrednici koriste duplo manje pesticida, herbicida, mineralnih gnojiva i antimikrobnih sredstava od prosjeka EU te da imamo najbolje očuvanu biološku raznolikost i najveći potencijal za razvoj biogospodarstva u EU.

No, upozorila je kako se klima mijenja, a pod njenim utjecajem poljoprivreda postaje sve ranjivija u ekološkom, okolišnom i gospodarskom smislu, te da se očekuje da će se prinosi poljoprivrednih kultura u Republici Hrvatskoj, zbog klimatskih promjena do 2050. smanjiti za 3 do 8 posto. Podsjetila je kako je samo suša u prve tri godine članstva Hrvatske u EU uzrokovala štetu koja čini 43 posto izravnih potpora isplaćenih poljoprivrednicima u tom periodu.

Doći će do smanjenja prihoda poljoprivrednika za 5 do 10 posto?

"Zbog navedenoga, a uzimajući u obzir i pojavu 100 posto šteta koje trpe poljoprivrednici zbog nedavnog olujnog nevremena i poplava, Republika Hrvatska zauzima se da se u takvim slučajevima aktivira Krizni fond EU jer dio poljoprivrednika svoj poljoprivredni posao mora ponovo pokrenuti iz početka", rekla je.

Govoreći o važnosti postizanja klimatske neutralnosti, Petir je istaknula kako Hrvatska ima najveće smanjenje stakleničkih plinova u poljoprivredi u Europi, a doprinos ovom smanjenju dalo je i smanjenje broja goveda što nije dobro jer je cilj povećati stočarsku proizvodnju zato što smo samodostatni u proizvodnji mesa svega 50 posto.

Također, istaknula je kako ih brine visoka zelena ambicija EU koja svim državama članicama zadaje jednake ciljeve i propisuje jednake obaveze što nije prihvatljivo jer smatra da u obzir treba uzeti stvarno stanje u svakoj od država članica.

Ona upozorava kako nova zelena struktura zahtijeva dodatne napore poljoprivrednika. "U svojoj procjeni učinka za prijedlog novog zakonodavstva o ZPP-u, Komisija je za razne scenarije procijenila da će doći do smanjenja prihoda poljoprivrednika od 5 do 10 posto zbog kombiniranog učinka smanjenja proračuna i dodatnih zelenih zahtjeva."

Spiropali: Povezati sektor s drugim granama

Predsjednica Parlamenta Albanije Elisa Spiropali izjavila je kako je u albanskom poljoprivredno-prehrambenom sektoru zaposleno 50 posto radne snage te da je potrebno postići sinergiju između rasta poljoprivredne proizvodnje, kvalitete poljoprivredno-prehrambenih proizvoda i tržišnih kretanja.

Dodala je kako je za jačanje sigurnosti opskrbe hranom važno podići produktivnost i konkurentnost proizvođača, ne zanemarujući pri tome važnost povezivanja sektora s drugim gospodarskim granama.

"Pri tome su održivo upravljanje resursima, prijenos znanja, primjena tehnoloških dostignuća, modernizacija i digitalizacija sektora ključni za postizanje održivosti", zaključila je Spiropali.