Pakiranje domaće - hrana uvozna!

Prema istraživanju BEUC-a (Bureau Européen des Unions de Consommateurs), odnosno europske organizacije potrošača, građanima je podrijetlo prehrambenih proizvoda jedan od najvažnijih kriterija pri kupnji. Domaće proizvode preferira čak 70% europskih kupaca. Isto istraživanje otkriva kako oznaka "proizvedeno u EU" ne zadovoljava građane, nego žele točnu oznaku zemlje podrijetla.

Prerađivači uvoznu hranu pakiraju u ambalažu s hrvatskim oznakama

"Upravo činjenica kako potrošači žele domaće, neke je proizvođače odnosno prerađivače, motivirala da hranu iz uvoza pakiraju u ambalažu koja po nazivu ili vizualnom rješenju sugerira kako se radi o proizvodu iz Hrvatske. Tako neka ambalaža vrišti od crveno-bijelih kvadratića, a naziv u pravilu ima pridjeve jadranski, dalmatinski, plod hrvatskih polja i slične, a najčešće se radi o maslinovom ulju, maslinama, začinima, suhomesnatim proizvodima i konzerviranoj ribi", kazala je naša eurozastupnica Biljana Borzan na konferenciji za novinare koju je pod nazivom "Pakiranje domaće - hrana uvozna! Kako zaštititi kupca?", održala u Osijeku.

Ovisno o načinu obmane, odnosno sadržaju deklaracije, u pitanju može biti kršenje europskih i hrvatskih zakona ili se pak raditi o zakonski sivoj zoni i obmanjivanju potrošača. Zbog takvih situacija koje u konačnici vode nekom obliku prevare potrošača, zastupnica Borzan je u dva navrata postavila pitanja Europskoj komisiji.

U odgovorima koje je dobila stoji kako bi u svim slučajevima podrijetlo trebalo biti navedeno na način kojim se potrošači ne obmanjuju odnosno tako da se osiguraju jednaki uvjeti tržišnog natjecanja za subjekte u poslovanju s hranom. A države članice odgovorne su za provedbu relevantnih zahtjeva iz propisa EU-a o hrani, uključujući i sankcije.

Kazne za prijevare s deklaracijama bit će vrlo visoke

"Dakle, do sada je državama članicama bilo ostavljeno da same određuju kazne za slučajeve kršenja ovih propisa. Dobra vijest za potrošače je da je u završnom stadiju procedure Europskog parlamenta nova Regulativa o inspekcijama koja propisuje stroža pravila za odvraćanje od prijevara s deklaracijama i certifikatima vezanim za hranu životinjskog i biljnog porijekla.

Tako bi minimalna kazna trebala biti onaj iznos za koji se utvrdi da je protuzakonito stečen kršenjem propisa. Sadašnji propisi RH za obmanu potrošača propisuju maksimalnu kaznu od 70 tisuća kuna. Realno, to je sitniš nekome tko na obmani zaradi milijune", istaknula je zastupnica Borzan, dodajući kako bi regulativa koja je obvezujuća za države članice, trebala stupiti na snagu do kraja 2017. godine.

Naglašavajući kako u svom radu u parlamentarnim odborima za javno zdravstvo i sigurnost hrane (ENVI) te za zaštitu potrošača (IMCO), vrlo konkretno spaja i kombinira potrebu za sigurnom hranom i zaštitom potrošača, Borzan je kazala kako je u kvalitetnom parlamentarnom djelovanju nužna i dobra suradnja sa strukom.

"S kompetentnim institucijama i dokazanim stručnjacima, dobivamo stručnu i znanstvenu perspektivu vezanu uz ovakva pitanja, koja će biti izuzetno korisna pri predlaganju promjena EU zakonodavstva", zaključila je Biljana Borzan, najavljujući daljnju suradnju s Hrvatskom agencijom za hranu, kao i stručnim pojedincima poput redovitog profesora osječkog Poljoprivrednog fakulteta, dr. Gorana Kušeca koji je također bio na konferenciji.

Štitimo autohtone hrvatske proizvode, ali prevaranata i dalje ima

"Ulaskom u Europsku uniju, sve više hrvatskih proizvođača visokokvalitetnih proizvoda koji spadaju u najviši cjenovni razred, pokrenulo je postupke zaštite i označavanja tih proizvoda kroz različite sustave kvalitete, kao što su oznake izvornosti i zemljopisnog podrijetla", rekao je dr. Kušec, dodajući kako to koincidira sa sve učestalijim skandalima i otkrivenim prijevarama u svijetu, uključujući i područje EU. Stoga moramo biti spremni brzo i argumentirano reagirati na takve pojave, a osobito kada je riječ o zaštiti naših kvalitetnih proizvoda, vezanih uz izvorne pasmine i sadržaje.

U tom smislu provode se dva velika projekta na nacionalnoj i europskoj razini čiji je cilj, između ostalog i pravovremeno otkrivanje patvorenih proizvoda i metoda njihovog otkrivanja. Naime, kako ističe dr. Kušec, najčešće se i patvore proizvodi koji spadaju u viši cjenovni rang, jer onaj tko to čini, ostvaruje veće zarade. Primjerice, dodavanjem jeftinijeg kravljeg mlijeka u čuveni ovčji sir ili razrjeđivanjem visokokvalitetnog maslinovog ulja.

"Upravo su to neke od situacija gdje se može tražiti znanstvena potvrda je li neki proizvod autentičan ili krivotvoren. Ovakvom suradnjom s europskim institucijama, kao što je Europski parlament, možemo razvijati metode kojima bi učinkovito zaštitili proizvode o kojima govorimo", istaknuo je dr. Kušec na osječkoj konferenciji za novinare naše zastupnice u Europskom parlamentu Biljane Borzan.