Padaju cijene žitarica na svjetskim tržištima - koji su razlozi?

Nakon što su cijene žitarica naglo porasle u studenom, a prema izvješću FAO-a za 3,1 posto u odnosu na listopad i čak 23,2 posto u odnosu na isto razdoblje lani, u prvom tjednu prosinca zabilježen je njihov pad. Naime, još prije desetak dana, cijena pšenice bila je iznad 300 eura za tonu da bi ovoga tjedna na europskom terminskom tržištu pala na prosječnih 280 €/t. Pad vrijednosti bilježe i kukuruz, uljana repica i ječam. 

Koji su razlozi za niže cijene? 

Osim ponovnog pada cijena sirove nafte te situacije vezane uz pandemiju virusa Covid 19, razlog je i u rekordnoj žetvi pšenice, ječma i uljane repice u Australiji, komentira dr. Olaf Zinke za Agrarheute. Naime, australska je vlada korigirala procjenu žetve na rekordne vrijednosti. Za pšenicu na 34,4 milijuna tona, ječam 13,3 mil.t te repicu 5,7 mil. t. Europska tvrtka za analizu tržišta, Agritel u svom priopćenju piše kako su oborine pogodovale žetvi, no još se ne zna kako će se to odraziti na kvalitetu. 

Razlozi zbog kojega su cijene žitarica pale na europskim, slični su onima zbog kojih su pale i na burzama u SAD-u. Ondje takav trend predvodi pšenica (-4%), kukuruz (-2,3%) te soja (-1,8%), na što je utjecaj imala i pozitivna prognoza o američkoj ozimoj pšenici, prema kojoj je 44 posto zaliha u dobrom do vrlo dobrom stanju. 

Većina se analitičara pak slaže da je ovakva situacija prvenstveno posljedica makroekonomskih čimbenika, odnosno pada cijena sirove nafte i ostalih roba, na što je s druge strane utjecala pojava nove varijante koronavirusa Omicron te sumnje o učinkovitosti cijepljenja. 

Tona pšenice 299 eura - preskupa je pa potražnja pada?

Tržišni analitičar Jack Scoville je istaknuo da bi se manjim cijenama izvozna potražnja ove robe mogla ponovo povećati te da bi se uskoro sve moglo stabilizirati. 

Zanimljivo je da je nakon prvog pada cijena, najveći svjetski uvoznik pšenice, Egipat, kupio 600.000 tona rumunjske, ruske i ukrajinske pšenice. 

Dakle, trenutna situacija izgleda tako da se na europskom terminskom tržištu ovoga tjedna trgovalo s 279,50 eura za tonu pšenicu, što je za oko 20 eura manje nego na kraju prethodnog tjedna i 32 eura manje nego na vrhuncu od 312 eura. 

Kretanje cijena žitarica na svjetskim burzama pratite na Baze podataka > Tržište 

Kada je riječ o projekciji ovogodišnje globalne proizvodnje žitarica, nju je FAO u svom izvješću od četvrtka, 2. prosinca blago snizio na 2,791 milijardu tona, što bi još uvijek predstavljalo rekord i povećanje za 0,7 posto u odnosu na prošlu godinu, ističu.

U sezoni 2021/22. rast će potrošnja žitarica?

Proizvodnja riže i žitarica koje se koriste u ljudskoj i u prehrani životinja, poput kukuruza, trebala bi porasti 1,4 a riže 0,9 posto.

Za pšenicu su procjenu smanjili za jedan posto, na 770 milijuna tona, zbog naznaka neočekivano slabijeg uroda u Brazilu i Velikoj Britaniji. 

Potrošnja žitarica trebala bi pak u sezoni 2021/2022. porasti 1,7 posto, na 2,81 milijardu tona, a zalihe bi na kraju sezone trebale biti manje 0,7 posto nego na njezinom početku i kliznuti na 822 mil. t.

Trgovina žitaricama trebala bi u ovoj sezoni porasti 0,7 posto, na 480 mil. t, procjenjuje agencija UN-a, dodavši da bi očekivani 2,2-postotni rast trgovine pšenicom trebao nadoknaditi izgledi pad trgovine žitaricama poput kukuruza.