Pad cijena žitarica neutralizirao poskupljenje hrane: U 2024/25. će ih biti više nego ikad?

Cijene hrane u lipnju su bile stabilne, zaključak je redovnog mjesečnog izvješća Agencije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO). Naime, pad cijena žitarica je neutralizirao poskupljenje biljnih ulja, šećera i mlijeka. 

FAO indeks cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda iznosio je prošlog mjeseca u prosjeku 120,6 bodova, odnosno nepromijenjen u odnosu na svibanj. U odnosu na prošlogodišnji lipanj cijene su bile niže za 2,1 posto. 

Najviše poskupjela bilja ulja

Protekli su mjesec najviše poskupjela biljna ulja, za 3,1 posto u odnosu na svibanj, a zbog vala potražnje za palminim. Dodatni poticaj je bila i jača potražnja za sojinim i suncokretovim uljem u sektoru biogoriva u SAD-u. 

Poskupio je i šećer, za 1,9 posto, a razlog je zabrinutost zbog nepovoljnih vremenskih prilika i monsuna koji bi se mogli odraziti na proizvodnju u Brazilu i Indiji, vodećim izvoznicima.  

Porasle su i cijene mlijeka i mliječnih proizvoda, za 1,2 posto. Odraz je to poskupljenja maslaca u uvjetima pojačane globalne potražnje i sezonski uvjetovane slabije ponude mlijeka iz zapadne Europe te niskih zaliha u Oceaniji.

Kada je riječ o mesu, cijene su se zadržale na svibanjskoj razini. Bago poskupljenje ovčetine, svinjetine i govedine neutraliziralo se trend rasta za meso peradi.

Jeftinije za 9 posto u odnosu na lipanj 2023.

Žitarice su pak u lipnju pojeftinile za 3,0 posto u odnosu na svibanj i čak 9 posto u odnosu na vrijednosti iz lipnja 2023., zahvaljujući poboljšanim izgledima za proizvodnju. 

Globalne izvozne cijene svih glavnih žitarica padale su iz mjeseca u mjesec. Na pšenicu je najviše utjecao sezonski pritisak žetve na sjevernoj hemisferi. Blago poboljšane proizvodne prognoze u nekim glavnim zemljama izvoznicama, uključujući Kazahstan i Ukrajinu, te privremena zabrana uvoza u Turskoj također su pridonijeli blažem padu cijena. 

Crnomorska pšenica jeftinija za 30 eura od europske - što se događa na tržištu žitarica?

Kako je berba kukuruza napredovala u Argentini i Brazilu, gdje se očekuje proizvodnja veća nego ranije predviđeno, pale su i cijene za ovu kulturu. Pored toga, u SAD je pod tom žitaricom zasijano više površina, a i uvjeti za uzgoj su dobri. 

Kretanje cijena žitarica i uljarica na svjetskim burzama pratite na Baze podataka > Tržište

Pale su i cijene ječma te sirka, a vrlo blago i riže. 

Najviše žitarica ikad 

U svom odvojenom izvješću o ponudi i potražnji na tržištima žitarica FAO je blago podigao procjenu globalne proizvodnje u sezoni 2024/2025., na 2,854 milijarde tona. Ističu da procjena pokazuje da bi svijet u novoj sezoni trebao proizvesti najviše žitarica otkada FAO objavljuje izvješća. 

Naime, urod kukuruza u Argentini, Brazilu, Turskoj i Ukrajini trebao bi biti bolji no što se očekivalo, čime bi se nadoknadili slabiji izgledi za Indoneziju, Pakistan i nekoliko zemalja na jugu Afrike, objašnjavaju.

Podignuta je i procjena proizvodnje pšenice, na 789 milijuna tona, zahvaljujući dobrim prognozama za Aziju, posebno Pakistan, a što bi trebalo neutralizirati očekivani pad proizvodnje u Rusiji zbog nepovoljnih vremenskih prilika.

I proizvodnja riže trebala bi dosegnuti najvišu razinu otkada FAO objavljuje podatke, od 535,1 mil. t. 

Procjenjuju rekord i za potrošnju žitarica, a koja bi mogla doći do 2,856 mlrd. t. 

Zalihe će vjerojatno na kraju nove sezone, u srpnju iduće godine, biti veće za 1,3 posto nego na njezinom početku i dosegnuti 894 mil. t, izračunali su FAO-u, blago snizivši dosadašnju procjenu.

Obujam međunarodne trgovine trebao bi se pak u sezoni 2024/2025. smanjiti za tri posto, na 481,1 mil. t, navodi se u FAO izračunima. 

Prijetnja gladi

U izvješću o 45 zemalja koje trebaju pomoć u opskrbi hranom FAO je upozorio na visoku razinu akutne nesigurnosti na područjima pod kontrolom vlasti u jemenskom gradu Sanaai, gdje glad prijeti gotovo 18 milijuna ljudi. Na područjima pod kontrolom vlade u Adenu 4,6 milijuna ljudi prijeti kriza u opskrbi, navode.

Glad prijeti i palestinskom Pojasu Gaze gdje je zbog sukoba i blokade humanitarne pomoći ugroženo oko 96 posto od 2,15 milijuna ljudi. 

U Južnom Sudanu sukob je paralizirao ekonomsku aktivnost, nagnao ljude u bijeg i znatno smanjio urod u 2023. godini zbog čega glad prijeti 25,6 milijuna ljudi. U Sudanu su prehrambenu sigurnostoko 7,1 milijun ljudi ugrozile poplave, pad gospodarske aktivnosti te građanski nemiri.