Pretraga tekstova
Prehrambena industrija je najveći poslodavac, a u poslovima poljoprivrede i prehrambene industrije u narednih pet godina bit će otvoreno 60.000 radnih mjesta!
Na riječ poljoprivreda većina zamišlja slike poljoprivrednika i njegova traktora. Ipak, u ovoj hvalevrijednoj djelatnosti postoji mnoštvo posebnih grana - od inženjeringa do ekonomije.
Studija američkog Perdue sveučilišta ove je godine provela istraživanje i utvrdila da se u sljedećih pet godina biti otvoreno 60.000 radnih mjesta u područjima vezanima za poljoprivredu, hranu, okoliš i obnovljive prirodne resurse, javlja modernfarmer.com.
"Poljoprivredni inženjeri mogu se specijalizirati za dizajn mehanizacije, dizajn i procese dobivanja hrane proizvedene na farmi (koji završavaju na našim tanjurima) ili okolišnih izazova povezanih s tlom, vodom i zrakom", kaže Bernard Engel, voditelj Purdue Odjela za poljoprivredu i bioinženjering. Karijeru možete graditi u poduzećima koja se bave opremom za poljoprivredu, šumarstvo, građevinu, ali i vojnu industriju. Brojna se slična radna mjesta pružaju u državnim agencijama i konzultantskim kućama.
Brojna se radna mjesta studentima poljoprivrede pružaju u državnim agencijama i konzultantskim kućama.
Engel napominje da je potražnja za takvim kadrom već sada vrlo velika. "Poljoprivrednu proizvodnju upravo karakteriziraju brojne promjene i tehnološki napredak u sektoru. Budućnost izgleda svijetla i uz pomoć tehnologije okrećemo se poljoprivredi budućnosti."
Biološki inženjeri se bave pitanjima koja uključuju procese proizvodnje hrane, kako hranu učiniti dugotrajnijom i poboljšati joj okus, dok se stanični i biomolekularni inženjering bazira na pronalaženju boljih načina iskorištenja nusproizvoda ili dobivanja energije iz biološkog materijala. Prehrambena industrija je najveći poslodavac. Engel smatra da je potražnja za takvim kadrom itekako velika, osobito u slučaju preciznih tehnologija.
Studenti se mogu usredotočiti na ekologiju tla, kemiju, fiziku, kao i na očuvanje tla. Profesor agronomije Ivan Graveel, smatra da su izgledi za zaposlenje ovakve vrste znanstvenika vrlo jaki.
"Naši studenti tloznanstva dobivaju obuku u geografskih informacijskih sustava (GIS)", ističe Graveel. GIS je računalni sustav koji se koristi za prikupljanje i prikazivanje podataka koji se odnosi na geografske točke na površini Zemlje. "To je iznimno traženo upravo sada u konzultantskim tvrtkama, koje traže znanstvenike koji se znaju koristiti modernim informacijskim sustavima poput GIS-a".
Poljoprivredna ekonomija ili agroekonomika je praksa primjene ekonomskih načela u poljoprivrednom sektoru, objašnjava Kenneth Foster, voditelj odjela Agroekomike na Perdue sveučilištu. Polje uključuje prodaju i marketing, agrobiznis, upravljanje gospodarstvom, donošenje politika i prirodne resurse i ekonomiku energije.
"Od početka svibnja do kraja ljeta zaposlenje je pronašlo 98% naših studenata", napominje Foster.
Savjet: Studenti koji pokazuju analitičke sposobnosti i usmjerenost rješavanja problema imat će prednost na tržištu.
No, svi se profesori slažu u jednom - oni koji se žele baviti ovim područjem svakako bi se trebali usmjeriti na matematiku i prirodne znanosti. A osobito su cijenjene sposobnosti vođenja, komunikacije i organizacije.
Startup-i koji se bave poljoprivrednom tehnologijom upravo sada doživljavaju procvat.
"Očekujem da će se primjena novih tehnologijskih rješenja u poljoprivredi i dalje nastaviti razvijati, a ovaj sektor i dalje rasti velikom dinamikom", kaže Jason Aramburu, osnivač i predsjednik Uprave poduzeća Edyn, startup-a koji proizvodi pametna senzorska rješenja za navodnjavanje usjeva.
Foto: depositphotos.com/Goodluz
Autorica
Marina Bošnjak
Više [+]
Marina je urednica na AgroKlubu, specijalizirana za AgroBaze. Diplomirani je magistar agronomije te volonter Francuske Alijanse Osijek i Emmaüs zajednice Francuska.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Rast je moguć samo zajedničkim snagama. Žito i Podravka mogu u par godina nadomjestiti manjak proizvodnje svinja, ali uz uvjet da se djeluje sinergijski. Da i država ponese dio rizika. Ove godine nova farma nas košta 8 miljuna, a ponudu za... Više [+]
Rast je moguć samo zajedničkim snagama. Žito i Podravka mogu u par godina nadomjestiti manjak proizvodnje svinja, ali uz uvjet da se djeluje sinergijski. Da i država ponese dio rizika. Ove godine nova farma nas košta 8 miljuna, a ponudu za nagodinu imamo na 12, kaže Marko Pipunić, lider Žito grupe.
Klimatske promjene dovode u pitanje ulaganja, mi smo uložili u navodnjavanje, a sad nemamo vodu, zbog niske razine Dunava, rekla je Martina Dalić, čelnica Podravke ukazujući na nove okolnosti.
Konferencija ‘Tko nas hrani’ u organizaciji Jutarnjeg Lista u Čepinu.
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Ovo sa podravkom ti je upitno, jer je država navodno stavila u prodaju svoj dio kolača u podravci, pa ti je podravka upitna u poslovanju. Država ju Više [+] je več više puta spašavala od bankrota.