• Biljna plastika
  • 26.05.2020. 07:30

Otpad od prerade maslina, suncokreta i biljni šećeri budućnost izrade bioplastike?

Plastika na bazi nafte dominira na tržištu jer je izdržljiva, lagana i jeftina. Većina nje se teško reciklira i ponovo koristi, ili su takvi postupci skupi te također ekološki neprihvatljivi. Radi toga je osmišljen niz inovacija od sirovina na bazi biljnih i obnovljivih izvora.

Foto: Depositphotos/[email protected]
  • 182
  • 72
  • 0

Onečišćenje okoliša ogroman je svjetski problem, a sve se više važnosti posvećuje ekološkoj osviještenosti. Naime, u svijetu se dnevno proda oko 1,3 milijarde plastičnih boca što je samo dio odbačene plastike koja se nađe u okolišu.

Plastika za jednokratnu upotrebu postaje prošlost EU?

Na tržištu dominira plastika na bazi nafte jer je izdržljiva, lagana i naravno jeftina. Većina nje se teško reciklira i ponovo koristi, ili su takvi postupci skupi te također ekološki neprihvatljivi. Radi toga je osmišljen niz inovacija od sirovina na bazi biljnih i obnovljivih izvora. Iako bioplastika ima istu molekulsku strukturu kao ona na bazi nafte, kojoj je potrebno stotine godina da se razgradi, istraživanja pokazuju da se polimeri na bazi biomase razgrađuju - brže.

Iskoristiv otpad od prerade maslina

Države koje proizvode maslinovo ulje imaju mnogo otpadnog materijala koji se može koristiti za bioplastiku. Turski startup Biolive počeo je od koštica maslina proizvoditi granule bioplastike od kojih se mogu izraditi predmeti koji će se djelomično razgraditi unutar godinu dana. Aktivni sastojak oleuropein koji se nalazi u košticama je antioksidans koji produljuje njezino trajanje i ubrzava kompostiranje materijala.

Čak 69% svjetske proizvodnje maslinovog ulja dolazi iz EU

Budući da se njihove granule ponašaju jednako kako i konvencionalne, može ih se lagano zamijeniti u proizvodnim procesima za industrijske proizvode i pakiranje hrane. Start-up navodi da su korištenjem otpada nakon prerade maslinova ulja snizili troškove izrade bioplastike za 90% u odnosu na slične pokušaje s drugim materijalima. "To je važno jer je bioplastika na bazi škroba skuplja od tradicionalne i zato ne predstavlja rješenje", kaže za Eco Watch osnivač tvrke Biolive Duygu Yilmaz.

Suncokret za plastiku koja se može stavljati i u kompost?

Kao i kod maslina, ostaci sjemenki suncokreta ostaju kao otpad nakon proizvodnje ulja i također ih je moguće iskoristiti. Njemački startup Golden Compound stvorio je od ostataka sjemenki te uljarice jedinstvenu masu koju su nazvali  S²PC, za koju tvrde da je 100% biorazgradiva te se koristi u izradi brojnih predmeta. Proizvode i tzv. "zelenu" bioplastiku koja, osim što se u potpunosti razgrađuje, ne sadrži GMO i može se kompostirati u kućnim komposterima.

Riblji otpad i alge

Samo u Velikoj Britaniji nakon prerade ribe u godini dana nastaje oko 500.000 tona kože i ljusaka. Inicijativa Marina Tex kombinira ih s crvenim algama kako bi stvorila razgrađujuću plastiku kao alternativu jednokratnoj, poput vrećica ili folija za sendviče. 

Biljne šećere pretvaraju u plastiku

S obzirom na to da je PET ambalaži potrebno stotine godina kako bi se mogla reciklirati, tvrtka Avantium iz Amsterdama stvorila je revolucionarnu "YXY" tehnologiju koja biljne šećere pretvara u plastiku koja je biorazgradiva, a služi u materijalima za pakiranje i zove se polietilen furanoat ili PEF. Istraživanja pokazuju obećavajuće rezultate. "PEF se razgrađuje daleko brže nego PET u industrijskim uvjetima kompostiranja", rekla je Caroline van Reedt Dortland iz ove tvrtke.

Dodaje kako razgradnja PEF-a traje 250 do 400 dana, za razliku od PET ambalaže kojoj za to treba 300 do 500 godina. Može se koristiti u proizvodnji tekstila, ima potencijal kao ambalaža za sokove, vodu ili alkoholna pića, a čak surađuju i sa proizvođačima piva kako bi izradili prvu potpuno biorazgradivu bocu. Riječ je o Carlsbergu koji se nada kako će uskoro svoje proizvode prodavati u kartonskoj bočici čija je unutrašnjost obložena slojem plastike.

Tjedno pojedemo pet grama plastike? Ima je i u pivu!

Glavni direktor Avantiuma, Tom van Aken, kaže kako se nada da će do kraja godine uložiti veliku investiciju u vodeću svjetsku tvornicu bioplastike u Nizozemskoj, a za The Guardian otkriva i kako ima potporu Coca-Cole i Danonea.

Materijali od gljiva su biorazgradivi i ne stvaraju toksične nusprodukte

U ovom kontekstu treba spomenuti i materijale koji nastaju od gljiva, biorazgradivi su i ne stvaraju toksične nusprodukte. Brend koji je odlučio iskoristiti ovu sirovinu u ekološkoj proizvodnji je Reishi koji je kožu i kožne predmete odlučio zamijeniti micelijem stvorenim od tkanja stanične mikrostrukture gljiva. Reishijev micelij oponaša strukturu kolagena životinjske kože, a održiv je i u svestranoj uporabi.

Od poljoprivrednika otkupljuju kaktuse i izrađuju eko kožu

Kreator Reishija, MycoWorks, vodootporni biomaterijal je podignuo na novu razinu obećavajući kvalitetu i estetiku kože ili sintetičkih plastičnih materijala bez negativnog ugljičnog otiska. Njegov materijal koristi se za izradu niza brendova luksuzne odjeće i obuće, a krajem 2019. godine prikupljeno je 18 milijuna eura kako bi se pomoglo u isporuci ovih materijala na tržište. Cilj i smisao ove vrste umjetne kože je zamijeniti vegansku, nastalu uporabom neodržive proizvodnje plastike.


Tagovi

Plastika Bioplastika Ekologija Ostaci masline Alge Gljive Biljni šećeri Prerada suncokretovog ulja


Autorica

Martina Popić

Martina je magistrica agronomije sa specijalizacijom zaštite bilja.