Otočani se moraju osloniti na poljoprivredu

Putujući ravnicom Slavonije i Srijema moguće je naići na Otok. Ali ne onaj na moru, već grad Otok usred slavonske ravnice. Više od sedam tisuća stanovnika je u tom, po svemu različitom gradu od mnogih gradova. A u isto vrijeme toliko jednak drugima. Barem prema problemima koji pate njegovo poljoprivredno stanovništvo smješteno u samom Otoku i selu Komletinci. Porazgovarali smo s Berislavom Vukovićem, dipl. oec., savjetnikom za gospodarstvo i poljoprivredu. Najveća briga u tom sektoru je poljoprivredno zemjište.

"Oko dvije tisuće hektara je državno i već desetak godina je u zakupu. No, za prodaju je bilo namijenjeno 800 hektara i još je nekih 200 neprodano. Nešto od 500 hektara namijenjeno povratu još je nevraćeno prijašnjim vlasnicima. A približno 500 hektara ima i radna jedinica PIK-a Vinkovci, dakle Agrokora u kojoj je zaposleno 30-tak ljudi iz Otoka i Komletinaca", ističe Vuković koji napominje da u Otoku i Komletincima djeluje približno 250 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Uglavnom su to ratari i stočari. Nažalost, malo je onih koji se bave radno intenzivnim kuturama kao što su voćarstvo i povrtlarstvo, kaže Vuković koji očekuje da će se uskoro otvoriti programi razvoja takve proizvodnje u sklopu EU fondova.

Pojasnio nam je i da se veći dio gospodarske aktivnosti odvija u gospodarskoj zoni koja je od početnih 13, narasla na 60 hektara. Ističe tvrtke Poljoopskrba međunarodna trgovina, zatim Cezareju koja osigurava otkup poljoprivrednih proizvoda te pogon za proizvodnju furnira u kojem radi 100-tinjak radnika.

U Otoku očekuju da će se sve više raditi na programima nove suvremene organizacije obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i primjene suvremene tehnologije - specijalizacija i povećavanje proizvodnje - u postojećim stajskim kapacitetima i postojećoj veličini posjeda. Velika (veća od 50 ha) i srednja (25 - 50 ha) poljoprivredna gospodarstva su usmjerena pretežito na ratarsku proizvodnju, a mala poljoprivredna gospodarstva (manja od 25 ha) na mješovitu ratarsku proizvodnju i mješovito ratarsko-stočarsku proizvodnju. Najperspektivnija su ratarsko - stočarska obiteljska gospodarstva koja će morati pratiti tržišne zahtjeve i prema njima odrediti strukturu proizvodnje .