Osigurano manje od pet posto zasijanih površina

Štete nastale tučom i olujnim nevremenom početkom kolovoza samo su u dolini Neretve odnijele višegodišnji trud tamošnjih poljoprivrednika, jer je poljoprivredna »tvornica« pod otvorenim nebom i dalje slabo osigurana.

Naime, u Hrvatskoj je osigurano manje od pet posto obrađenih površina, dok je taj prosjek u EU od 15 do 27 posto, Austriji 78 posto, Mađarskoj 52 posto, Češkoj 35 posto, Sloveniji 17 posto i Poljskoj sedam posto.

A samo za štete od posljedica olujnog nevremena u dolini Neretve na dugogodišnjim nasadima, poljoprivrednim kulturama, staklenicima i plastenicima s područja Opuzena, Ploča i Metkovića Croatia osiguranje isplatit će više od tri milijuna kuna.

Prošle godine za štete u poljoprivredi taj je osiguravatelj isplatio oko 128 milijuna kuna. Svaki ozbiljan proizvođač osigurat će svoje dugogodišnje usjeve da bi kupcima mogao jamčiti sigurnu isporuku, ali i kvalitetu uroda.

Međutim, domaći se ratari teže odlučuju na ugovaranje polica, jer su zasijane površine velike, a vrijednost usjeva znatno manja.

U voćarstvu premija iznosi oko 11 posto vrijednosti godišnjeg uroda, pa za hektar jabuka s prinosom od 35 tona, uz cijenu od 2,8 kuna za kilogram jabuka, godišnji iznos doseže do 12.000 kuna.

Sve češća poljoprivredna osiguranja rezultat su i subvencioniranja osiguranja usjeva i nasada države i lokalne uprave.

Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja seljacima vraća 25 posto iznosa, najviše do 500.000 kuna, od uplaćene premije za moguće štete na poljoprivrednoj proizvodnji.
Proizvođačima pomaže i lokalna uprava, pa tako Zagrebačka županija vraća dodatnih 50 posto troškova za osiguranje usjeva.

Splitsko-dalmatinska županija, pak, svojim poljoprivrednim uzgajivačima sufinancira premije osiguranja u poljoprivredi od 2006., i to u visini 25-postotnog iznosa od uplaćene premije osiguranja.

Prije tri godine na natječaj se javilo 14 proizvođača, 2007. godine stigao je 51 zahtjev, da bi lani pomoć od županije zatražilo čak 78 poljoprivrednika kojima je za prošlu godinu isplaćena 239.791 kuna.

Osiguravajuća društva, pak, spremna su na osiguranje svih šteta od elementarnih nepogoda na poljoprivredi, osim kod suše, čije su štete »teško procjenjive«.
No, posljednja velika suša, 2003. godine, odnosno štete na poljoprivrednim usjevima, koštale su državu 400 milijuna kuna, dok su štete na usjevima, posebno kod pšenice i kukuruza, procijenjene na više od dvije milijarde kuna. Prije dvije godine štete su plaćene 450 milijuna kuna.

Premije za osiguranje usjeva sufinancira i Zadarska županija u iznosu od 30 posto, Šibensko-kninska s 25 posto te Dubrovačko-neretvanska koja će i ove godine isplatiti 300.000 kuna potpora namijenjenih za 150 do 200 osiguranih poljoprivrednika.
Ideja o obveznom osiguranju poljoprivrednih usjeva, a koja bi se vezala uz korištenje državnih poticaja ili poljoprivredni upisnik u kojem je registrirano 186.000 poljoprivrednika, zasad nije zaživjela.

Već do sada 50,5 milijuna kuna štete

Od početka ove godine Ministarstvo poljoprivrede potvrdilo je prijavljene štete u poljoprivredi u iznosu od 50,5 milijuna kuna. U tom razdoblju prevladavale su štete uzrokovane poplavom, i to u Ličko-senjskoj i Istarskoj županiji.
U 2008. godini ukupne štete u poljoprivredi iznosile su 6,7 milijardi kuna, a Ministarstvo financija iz proračuna je isplatilo 611,7 milijuna kuna. Lani su prevladavale štete od tuče (39,51 posto) te štete od poplava (14 posto).

Autor: Marinko Petković