Oprez! Invazivni plošnjaci kao nevidljivi uljezi u supstratu - nova opasnost za tlo i poljoprivredu

U državama Europske unije sve se češće bilježe nalazi invazivnih kopnenih plošnjaka koji se neprimjetno skrivaju u ukrasnom bilju i supstratu.

"Iako jedva vidljivi i naizgled bezopasni, ovi sluzavi organizmi hrane se gujavicama i drugim organizmima u tlu, čime mogu narušiti njegovu strukturu i smanjiti plodnost", upozoravaju u Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije gdje naglašavaju kako se smanjenjem broja gujavica, koje imaju važnu ulogu u prozračivanju tla, odvodnji vode i razgradnji organske tvari, mogu poremetiti prirodni procesi u tlu i otežati rast biljaka.

Uskoro će se pojaviti i kod nas

Navode kako invazivni plošnjaci do sada još nisu opaženi u Hrvatskoj, no zbog njihovog uspješnog širenja po Europi vrlo je vjerojatno da će se uskoro pojaviti i kod nas.

Primjerice, Obamim virnjak (Obama nungara) je zabilježen u više europskih država, a dužina mu je 5 do 8 cm. Novogvinejski virnjak (Platydemus manokwari) je dužine 4 do 6,5 cm i zabilježen je u Francuskoj.

Prilično duži su Novozelandski virnjak (Arthurdendyus triangulatus) koji je prisutan u Ujedinjenom Kraljevstvu i Irskoj, a može doseći do 17 cm.

Najduži pak je Lopatoglavi virnjak (Bipalium kewense) koji je zabilježen u više europskih država, a njegova je dužina do čak 45 cm.

On je i na naslovnoj fotografiji članka.

"Najveći rizik predstavlja trgovina biljnog materijala, gdje se plošnjaci mogu skrivati u supstratu i uz korijen biljaka. U rasadnicima i trgovinama bilja diljem Europe sve su češći nalazi ovih predatora koji se lako "prošvercaju" u nove zemlje – skriveni u zemlji, pod teglama ili među korijenjem sadnica", upozoravaju u ministarstvu dodajući da u našu zemlju mogu stići potpuno neprimijećeni.

Iako još nisu potvrđeni nalazi u prirodi, rizik njihovog unošenja itekako postoji, posebno u sektorima koji se bave proizvodnjom, uzgojem i/ili prodajom biljnog materijala. Pravodobno prepoznavanje i reakcija ključni su za sprječavanje njihovog širenja.

Njihova prehrana je najveći problem

Najveći negativni utjecaj invazivnih plošnjaka je njihova prehrana. Naime, oni se hrane pretežito gujavicama, ali i drugim organizmima u tlu, a pojedine vrste i kopnenim puževima. Znamo da gujavice imaju ključnu ulogu u prozračivanju tla, odvodnji vode i recikliranju hranjivih tvari, pa njihovo smanjenje može narušiti strukturu i plodnost tla, ali i povećati zadržavanje vode i površinsko otjecanje.

Broj glista pokazuje koliko je tlo zdravo - privucite ih

Invazivni plošnjaci također love plijen izlučivanjem tvari koje mogu izazvati blagu iritaciju kože pri rukovanju, zbog čega se preporučuje oprez.

"Zbog potencijalne štete koju invazivne strane vrste plošnjaka mogu prouzročiti našim ekosustavima i poljoprivredi, izuzetno je važno brzo i učinkovito djelovanje pri eventualnom opažanju", poručuju u Ministarstvu te pozivaju sve građane da se uključe u praćenje prisutnosti ove vrste, a sektor hortikulture i rasadničarstva na pojačani nadzor biljaka koje koriste u uzgoju i prodaji.

Ne dirati ih golim rukama i ne rezati

Također upozoravaju i na to da se invazivni plošnjaci ne smiju dirati golim rukama zbog iritirajuće sluzi, a još je važnije ne rezati ih. "Mnoge se vrste mogu regenerirati iz svakog dijela tijela", ističu stručnjaci ozbiljnost ove teme kao i važnost pravilnog postupanja.

Nadalje objašnjavaju što učiniti ako ako ih pronađete ispod lončanice, vreće supstrata ili na vlažnom tlu. Dovoljno je pažljivo ih staviti u zatvorenu vrećicu ili posudu s poklopcem koristeći rukavice, a potom ih usmrtiti solju, alkoholom, octom ili vrućom vodom te staviti u zamrzivač na 48 sati. Nakon toga se odlažu u miješani komunalni otpad, nikako u prirodu ili kompost.

Također, njihov pronalazak obavezno prijavite Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije.

Kako prijaviti pronalazak invazivnog plošnjaka?

Svaki sumnjivi pronalazak plošnjaka potrebno je odmah prijaviti Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije putem.

Tri su načina kako to možete učiniti:

1. Putem mobilne aplikacije Invazivne vrste u Hrvatskoj.
2. Pomoću web obrasca na ovoj poveznici
3. E-mailom na strane.vrste@mzozt.hr

"Pravodobna dojava ključna je kako bismo spriječili unos i širenje ovih vrsta", zaključuju u resornom Ministarstvu.