Održana radionica o primjeni mikorize i umjetne inteligencije u poljoprivredi

Digitalni blizanci i umjetna inteligencija u poljoprivredi bili su tema međunarodne radionice održane u četvrtak, 22. listopada, u Velikoj vijećnici Osječko-baranjske županije u Osijeku. Stručnjaci iz Hrvatske i Australije predstavili su mogućnosti primjene novih tehnologija u poljoprivredi, posebno u vinogradarstvu, praćenju stanja usjeva i upravljanju vodnim resursima.

Radionicu su organizirali Prehrambeno-tehnološki fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i Sveučilište u Adelaideu, a održana je u okviru projekta "Primjena mikorize za održivu prilagodbu klimatskim promjenama u vinogradarstvu", koji osječki fakultet provodi u suradnji s Osječko-baranjskom županijom.

Nove tehnologije za vinogradarstvo

Zamjenik županice Goran Ivanović istaknuo je važnost znanstvenih istraživanja i tehnoloških rješenja za poljoprivrednu i vinsku regiju koja se suočava s posljedicama klimatskih promjena.

"Budući da živimo u izrazito poljoprivrednoj i vinskoj regiji, svjesni smo da je globalno zatopljenje naša stvarnost. Upravo zato su nam nužna nova tehnološka rješenja za vinovu lozu i druge kulture. Uz snažnu podršku našeg Sveučilišta, spremni smo za održivu i sigurniju budućnost", rekao je Ivanović.

Prof. dr. sc. Ines Banjari s Prehrambeno-tehnološkog fakulteta objasnila je da je radionica prethodno organizirana na Sveučilištu u Adelaideu, a potom je, u suradnji s australskim profesorom i kolegama s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek (FAZOS), pripremljena i za domaće poljoprivrednike.

"Radionica je trenutačno primarno namijenjena vinogradarima, no tehnologija je primjenjiva na sve kulture, a posebno na trajne nasade. Tematika je iznimno aktualna te vjerujemo da ćemo ostvariti ciljeve radionice i ove napredne tehnologije ubrzo vidjeti u svakodnevnoj praksi", dodala je Banjari.

Digitalni blizanci virtualni su prikazi stvarnih objekata i procesa koji se povezuju s podacima iz stvarnog okruženja. U poljoprivredi mogu pomoći u praćenju proizvodnje i analizi različitih scenarija, dok umjetna inteligencija omogućuje obradu podataka i prepoznavanje obrazaca važnih za donošenje odluka.

Navodnjavanje i prepoznavanje bolesti

Volker Hessel sa Sveučilišta u Adelaideu govorio je o razvoju tih tehnologija i njihovoj primjeni u poljoprivredi. U Australiji se umjetna inteligencija sve više koristi za navodnjavanje, prepoznavanje bolesti vinove loze i upravljanje hranivima.

"Umjetna inteligencija oblikuje svijet više nego bilo što drugo. Posebno govorim o digitalnim blizancima, odnosno digitalnim kopijama fizičkih objekata koje nam pomažu da radimo bolje", rekao je Hessel.

Kako nove tehnologije mogu pomoći poljoprivrednicima u praćenju usjeva i štednji vode

Tehnologija sve više pronalazi primjenu u vinarstvu i poljoprivredi, a australski poljoprivrednici njome se koriste za upravljanje navodnjavanjem. Primjenjuje se i u prepoznavanju bolesti vinove loze te upravljanju hranivima.

"Poljoprivrednici u Australiji sve se više koriste umjetnom inteligencijom za navodnjavanje, prepoznavanje bolesti vinove loze i upravljanje hranivima. Razgovarao sam s ljudima iz Bordeauxa, Italije i Španjolske, ali Osijek u Hrvatskoj pobijedio je u toj utrci jer ste bili otvoreniji od drugih vinskih regija", dodao je Hessel.

Ranija berba i veliki gubici uroda

Koliko su klimatski uvjeti već utjecali na proizvodnju, potvrdio je vinar Branimir Turk iz erdutskog vinogorja. Ovogodišnja suša trajala je tri do četiri mjeseca, a berba je počela približno tri tjedna ranije nego inače. Dok je kvaliteta grožđa ostala odlična, količine su znatno manje.

"Kod nas je na mladom nasadu graševine 65 posto manji urod, na nekim ostalim sortama oko 50 posto. Mislim da će klimatske promjene zahtijevati prilagodbe, među kojima je i promjena položaja vinograda. Ove godine vinogradi na nižim nadmorskim visinama imali su veće količine grožđa, uz bolji odnos kiselina i šećera, dok je na višim položajima grožđe trebalo brati ranije kako bi se sačuvala svježina vina", rekao je Turk.

Turk ističe da primjena novih tehnologija, uključujući istraživanje utjecaja mikorize na korijen biljke i njezinu sposobnost prihvaćanja vode, može pomoći u prilagodbi proizvodnje. Ipak, riječ je o dugotrajnom procesu jer poljoprivredna istraživanja ovise o sezonskim uvjetima i zahtijevaju višegodišnje pokuse.

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor