Njemački plan nije odobren. Do kada se očekuje odobrenje ostalih? EU se do kraja godine suočava s mnogim izazovima
Pred poljoprivrednim sektorom u Europskoj uniji ove su jeseni noviteti. Odobravaju se planovi ZPP-a država članica, velika je zabrinutost u vezi cijene i moguće nestašice gnojiva, stočne hrane, ali i mnogih drugih pitanja.
Prva serija nacionalnih strateških planova ZPP-a je odobrena, a pomoću njih će države članice postaviti vlastiti akcijski plan o ispunjavanju devet ciljeva nove reforme. Svi bi planovi trebali biti usvojeni i spremni za početak implementacije od 1. siječnja 2023. godine, navodi Euractiv.
Nacionalni strateški planovi Danske, Finske, Francuske, Irske, Poljske, Portugala i Španjolske, dobili su zeleno svjetlo Brisela za provedbu poljoprivredne reforme EU na nacionalnoj razini od 2023. godine. Komisija je u srijedu, 31. kolovoza potvrdila svoju namjeru da odobri ostalih 21 što je prije moguće.
Riječ je o raspodjeli 270 milijardi eura iz poljoprivrednog proračuna EU za 2023.-2027. Prema podacima Komisije, 34 milijarde eura namijenjeno je isključivo za ekološke i klimatske ciljeve i nove eko-sheme.
Zanimljivo je da njemački plan još uvijek nije odobren, jer je savezna vlada kasnila i nije ga dostavila do 31. prosinca 2021. godine, već je to napravila u veljači 2022. godine, izvještava Agrarheute.
Ta je zemlja pozvana na korekciju svog plana, a ovoga će mjeseca Cem Özdemir, federalni ministar poljoprivrede, u Briselu predstaviti revidirani dokument. Tada Komisija ima rok od 60 dana da ga odobri.
U međuvremenu je njemačka Vlada odobrila nacrt Uredbe o izuzeću od ZPP-a čime, primjerice, žele odustati od plodoreda pa će tako poljoprivrednici moći uzgajati pšenicu poslije pšenice. Također, iduće godine ta zemlja neće imati obavezu ostavljanja 4 posto poljoprivrednog zemljišta na ugaru.
Özdemir je rekao da prave pauzu od godinu dana kada je u pitanju zaštita okoliša. Nužno je odobrenje uredbe od strane Bundestaga, a to se i očekuje.
Kada je riječ o problemima s kojima se suočava EU, oni su brojni. U fokusu su rat u Ukrajini, problematika gnojiva i stočne hrane, smanjenje CO2, dobrobit životinja i označavanje proizvoda.
Situacija u Ukrajini i posljedično blokada crnomorskih luka, uzrokovala je značajan poremećaj u globalnom poljoprivredno-prehrambenom sektoru, previsoke cijena hrane, blokadu trgovine i rastuće troškove mnogih inputa poljoprivredne proizvodnje. Potpisan sporazum o deblokadi je donio olakšanje, ali i neizvjesnost, a velik će izazov biti i nova proizvodna sezona.
Cijene plina rastu, a s njima i gnojiva. Mnoge tvornice su smanjile ili potpuno obustavile proizvodnju. Kada se to poveže sa sankcijama Rusiji, dobiveni rezultat je nestašica gnojiva koje je sve skuplje.
Proizvodnja gnojiva: Europa je ovisila o Rusiji - kome se sada okrenuti?
Dodatni problem je suša koja je pogodila europski kontinent. Direktno je pogođeno 14 država Unije. Prinosi usjeva su smanjeni, a posebno je ugrožen sektor stočarstva i proizvodnja stočne hrane. Manje količine i visoki troškovi mogu ugroziti opstanak mnogih farmi ove jeseni.
U studenom će Komisija predložiti regulatorni okvir EU za certifikaciju uklanjanja CO2. On će detaljno iznijeti pravila nužna za praćenje, izvještavanje i provjeru autentičnosti tih uklanjanja i imati veliki utjecaj na poljoprivrednike u EU i na buduće potencijalne dodatne izvore prihoda.
Dobrobit životinja je i dalje u velikom fokusu nakon niza nesreća u kojima je došlo do nepoštivanja njihove zaštite. Do kraja godine Komisija namjerava usvojiti tercijarno zakonodavstvo za poboljšanje službene kontrole.
Bit će predložen prijedlog o kontroverznom pitanju označavanja na prednjoj strani pakiranja prehrambenih proizvoda do kraja godine. Vodećem, francuskom sustavu označavanja, Nutri-Score, tvrdoglavo se protive južne članice. Talijansko tijelo za zaštitu konkurencije, AGCM, objavilo je da se Nutri-Score ne može koristiti u Italiji i obavezalo Carrefour i druge distributere koji koriste francusku oznaku nutritivne vrijednosti da ju povuku na svojim proizvodima koji se prodaju u Italiji.
Razgovora će biti i o prijedlogu Komisije da se do 2030. prepolovi upotreba i rizik od kemijskih pesticida, što je već pod kritikama pojedinih država. Očekuje se da će biti okončani pod španjolskim predsjedavanjem EU u drugoj polovini 2023. godine.
Tagovi
Autorica