Od klimatskih promjena do solarnih panela: Kako slavonski poljoprivrednici vide budućnost?

Na slavonskim njivama više nije dovoljno računati na uobičajeni tijek sezone. Suša, kasni mraz, tuča i preobilne oborine sve snažnije određuju kako će proizvođači organizirati proizvodnju - koje će sorte odabrati, hoće li ulagati u navodnjavanje i kako će osigurati energiju za proizvodnju.

Na to ukazuje istraživanje "Mišljenje poljoprivrednih proizvođača o klimatskim promjenama i korištenju obnovljivih izvora energije“, koje su provele dr. sc. Mihaela Blažinkov, dipl. ing. polj. Ljiljana Božić-Ostojić i dr. sc. Andreja Katolik-Kovačević sa Sveučilišta u Slavonskom Brodu.

Istraživanje je provedeno u sklopu projekta "Dobra klima za turizam“ sufinanciranog iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a dostupno je na stranici hrčak.srce.hr

Suša za dvije trećine proizvođača svake godine

Anketa je obuhvatila 177 poljoprivrednih proizvođača. Najviše ih je bilo iz Brodsko-posavske županije, 160, dok ih je iz Osječko-baranjske bilo 15, a iz Požeško-slavonske dvoje.

Polovica ispitanika bila je u dobi između 22 i 46 godina, a središnja vrijednost dobi bila je 33 godine. U uzorku su bila 102 muškarca i 75 žena. Srednju stručnu spremu imalo je 126 ispitanika, višu ili visoku 34, osnovnu školu 15, a doktorat dvoje.

Najviše ispitanika bavilo se ratarstvom, njih 68, potom stočarstvom 34, a voćarstvom i povrćarstvom po 31. Vinogradarstvom se bavilo devet ispitanika, dok su se pčelarstvom ili kombiniranom proizvodnjom bavila četiri ispitanika.

Podaci pokazuju koliko su nepovoljne vremenske prilike već prisutne u proizvodnji. Sušu svake godine bilježi 117 ispitanika, a još 48 njih susreće je jednom u pet godina. Kasni mraz svake godine pogađa 99 proizvođača, dok ga još 64 bilježe jednom u pet godina.

Ni ostale štete nisu rijetkost. Kukci svake godine stvaraju probleme kod 74 ispitanika, biljne bolesti kod 59, a tuča i preobilne oborine kod po 51 proizvođača.

Prilagodba proizvodnje traži ulaganja

Dio proizvođača već je uveo mjere kojima pokušava ublažiti posljedice nepovoljnih vremenskih uvjeta. Navodnjavanje koristi 116 ispitanika (65,5 %), dok proizvodnju u zaštićenim prostorima ima 100 (56,5 %).

Kod izbora sorti i hibrida najvažnija im je otpornost na nepovoljne uvjete, bolesti i štetnike, što ističe 126 ispitanika (71 %). Organsku gnojidbu primjenjuje 120 proizvođača (68 %), zelenu gnojidbu 46 (26 %), reduciranu obradu tla 45 (25 %), a biološke pesticide 39 (22 %).

No, prilagodba ima svoju cijenu. Među onima koji ne navodnjavaju, 19 ispitanika kao razlog navodi nedostatak novca, dok njih 16 smatra da im navodnjavanje nije potrebno. Slično je i sa zaštićenim prostorima: 29 ispitanika ne koristi ih zbog financijskih ograničenja, dok 37 za njima nema potrebu zbog kultura koje uzgajaju.

Kada govore o tome što bi im najviše pomoglo, po 40 % ispitanika, odnosno 71 i 70 proizvođača, izdvojilo je edukaciju o proizvodnji u izmijenjenim uvjetima i novčanu odštetu. Subvencije prema preporukama stručnjaka važnima smatra 36 ispitanika (20 %).

Gospodarstva se pritom još uvijek uvelike oslanjaju na konvencionalne energente. Kruta goriva koristi 88 ispitanika (50 %), plin 50 (28 %), električnu energiju 33 (19 %), naftu 4 (2 %), a ostale energente 2 (1 %).

Čuvanje tla za budućnost: Zašto poljoprivreda mora promijeniti pristup

Najveći potencijal među obnovljivim izvorima vide u Sunčevoj energiji, koju je izdvojilo 127 ispitanika (72%). Slijede biogoriva, koja je izdvojilo 19 ispitanika (11%), biomasa s 16 ispitanika (9%), vjetar s 9 (5%), geotermalna energija s 5 (3%) i hidroenergija s 4 ispitanika (2%), dok 14 ispitanika (8%) ne vidi potencijal ni u jednom od navedenih izvora.

U neki oblik obnovljivih izvora energije planira ulagati 85 proizvođača, a čak 64 njih odabralo je Sunčevu energiju. No i ovdje je najveća prepreka novac - 38 ispitanika navodi financijska ograničenja.

Obrazovanje i način proizvodnje ipak čine razliku

Istraživanje pokazuje da su obrazovaniji proizvođači skloniji razmišljati o uvođenju obnovljivih izvora energije ili u njih planirati ulaganja.

Razlike su vidljive i među sustavima proizvodnje. Čak 79 % ekoloških proizvođača smatra ekološku poljoprivredu izrazito važnom za ublažavanje klimatskih promjena. Njima je posebno važna i edukacija o proizvodnji u novim uvjetima, koju ističe 53 % ispitanika, dok je kod integriranih proizvođača taj udio 21 %.

Kod mješovitih gospodarstava posebno se izdvaja Sunčeva energija - kao izvor s najvećim potencijalom vidi je 82 % ispitanika iz te skupine. Ekološki proizvođači veću važnost pridaju i plasmanu proizvoda kroz agroturizme i ruralne turističke manifestacije.

Rezultati istraživanja pokazuju da slavonski proizvođači klimatske promjene prepoznaju kao stvaran problem, a dio rješenja vide u prilagodbi proizvodnje i obnovljivim izvorima energije. No, između spremnosti na promjene i njihove provedbe često stoji glavna prepreka – novac.

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor