Od 2022. veći poticaji za eko, male i srednje proizvođače, ali i sankcije za kršenje pravila?

Zastupnici u Europskom parlamentu su usvojili stajalište o reformi poljoprivredne politike nakon 2022. godine. Zaključili su da ona mora biti fleksibilnija, održiva i otpornija na krize kako bi poljoprivrednici nastavili opskrbljivati Europsku uniju sigurnom hranom, stoji u priopćenju.

Prihvatili su promjenu politike koja bi ju trebala bolje prilagoditi potrebama pojedinih država članica, ali inzistiraju na održavanju jednakih uvjeta u cijeloj Uniji. Nacionalne vlade trebale bi izraditi strateške planove koje će odobriti Komisija, navodeći kako namjeravaju provoditi ciljeve na terenu. Komisija bi provjeravala njihov rad, a ne samo usklađenost s pravilima EU-a.

Promicanje bolje ekološke učinkovitosti 

Parlament je ojačao obvezne klimatske i ekološki prihvatljive prakse koje svaki korisnik mora podnijeti za dobivanje izravne potpore. Povrh toga, europarlamentarci žele najmanje 35% proračuna za ruralni razvoj posvetiti svim vrstama mjera povezanih s okolišem i klimom. Najmanje 30% proračuna izravnih plaćanja trebalo bi ići na eko-sheme, koje bi bile dobrovoljne, ali mogle bi povećati prihod proizvođača.

HPK: ZPP je na prekretnici - sve nove zahtjeve trebaju pratiti i dodatna financiranja

Zastupnici u parlamentu inzistiraju na uspostavljanju savjetodavnih službi na poljoprivrednim gospodarstvima u svakoj državi članici i dodjeli najmanje 30% sredstava koje sponzorira EU za pomoć poljoprivrednicima u borbi protiv klimatskih promjena, održivom upravljanju prirodnim resursima i zaštiti bioraznolikosti. 

Također pozivaju države članice da ohrabre farmere da 10% svog zemljišta posvete uređenju okoliša koje je korisno za biološku raznolikost, poput živice, neproduktivnog drveća i ribnjaka.

Smanjivanje plaćanja većim farmama

Zastupnici u Europskom parlamentu glasali su za postupno smanjivanje godišnjih izravnih plaćanja iznad 60.000 eura i ograničenje na 100.000 eura.

Međutim, moglo bi im se omogućiti da od ukupnog iznosa odbiju 50% plaćanja povezanih s poljoprivredom prije smanjenja. Najmanje 6% izravnih nacionalnih plaćanja trebalo bi se koristiti za potporu malim i srednjim poljoprivrednim gospodarstvima, ali ako se koristi više od 12%, ograničavanje bi trebalo postati dobrovoljno, tvrde europarlamentarci.

Države EU mogle bi upotrijebiti najmanje 4% svojih proračuna za izravna plaćanja za potporu mladim poljoprivrednicima. Daljnja podrška mogla bi se dodijeliti iz sredstava za ruralni razvoj gdje bi ulaganja ovom dijelu populacije trebala biti prioritet.

Parlament naglašava da subvencije EU-a trebaju biti rezervirane samo za one koji se bave barem minimalnom razinom agrarnih aktivnosti. Oni koji upravljaju aerodromima, željezničkim uslugama, vodovodom, uslugama nekretnina, stalnim sportskim i rekreacijskim terenima trebali bi biti automatski isključeni.

Nema promjene u označavanju biljnih proizvoda?

Zastupnici su odbili i sve prijedloge da se za proizvode koji sadrže meso rezerviraju nazivi povezani s njime. 

Mogu li burger ili kobasica biti od bilja? Traži se zabrana naziva za neke vege proizvode

Dakle, ništa se neće promijeniti za proizvode biljnog podrijetla i nazive koji se trenutno koriste prilikom prodaje poput veganskih burgera, kobasica, pašteta i slično. 

Pomoć u kriznim vremenima

Parlament se založio za daljnje mjere koje će farmerima pomoći u suočavanju s rizicima i potencijalnim budućim krizama. Želi da tržište bude transparentnije, da interventna strategija za sve poljoprivredne proizvode i prakse čiji su cilj viši standardi zaštite okoliša, zdravlja životinja ili dobrobiti životinja budu izuzeti od pravila tržišnog natjecanja. 

Također traže kriznu pričuvu koja bi se u nestabilnosti cijena ili tržišta, pretvorila u trajni instrument s odgovarajućim proračunom. 

"Previše poljoprivrednika gubi novac, posao, ponekad čak i život u krizama. Drago mi je da je Parlament podržao moje napore na stvaranju djelotvornog mehanizma za sprečavanje i bolje upravljanje takvim krizama", izjavio je zatupnik, Eric Andrieu.

Veće sankcije za kršenja pravila

Parlament želi povećati sankcije za one koji se ne pridržavaju zahtjeva EU, primjerice onima o okolišu i dobrobiti životinja. To bi farmere trebalo koštati 10% njihovih prava (u odnosu na današnjih 5%).

Nove odluke u ZPP-u: Eko poljoprivredi i zaštiti šuma 20% ukupnog proračuna

Također, žele uspostaviti mehanizam za pritužbe EU-a. To bi zadovoljilo farmere i ruralne korisnike koji nepravedno ili nepovoljno postupaju s obzirom na EU subvencije, ako njihova nacionalna vlada ne uspije riješiti njihovu žalbu.