Očekuju najnižu žetvu pšenice u više od 50 godina - razlog je suša u Velikim ravnicama

Američko Ministarstvo poljoprivrede (USDA) objavilo je novo mjesečno izvješće o svjetskoj ponudi i potražnji poljoprivrednih proizvoda (WASDE), koje po prvi put donosi procjene za sezonu 2026./2027. Izvješće upozorava na smanjenu globalnu ponudu pšenice, niže zalihe žitarica i povećanu nestabilnost tržišta, uz poremećaje u proizvodnji i međunarodnoj trgovini, prenosi The Wall Street Journal.

Najveća pažnja usmjerena je na pšenicu, čija bi globalna proizvodnja trebala pasti na oko 819 milijuna tona, što je približno 25 milijuna tona manje nego godinu ranije. Pad je rezultat slabijih uroda u ključnim izvoznim regijama, uključujući SAD-e, Australiju i Argentinu.

U SAD-u se očekuje najniža žetva pšenice u više od 50 godina, oko 42,5 milijuna tona, uz pad veći od 20 posto. Glavni razlog suša je u američkim Velikim ravnicama, području koje obuhvaća savezne države Kansas, Oklahomu, Teksas, Nebrasku i Dakotu te predstavlja ključno područje proizvodnje ove ratarske kulture u SAD-u, kao i smanjene površine pod usjevima.

Najvažnije američka izvozna sorta

Posebno je pogođena proizvodnja tvrde ozime pšenice, najvažnije američke izvozne sorte, koja bilježi izrazit pad zbog loših vremenskih uvjeta. USDA navodi i da je udio ozime u dobrom ili odličnom stanju pao na najnižu razinu za ovo doba godine u posljednje četiri godine, što dodatno potvrđuje probleme na američku proizvodnju.

Globalna proizvodnja žitarica dostiže 3.040 milijuna tona: Ključna potražnja iz jednog sektora

Problemi nisu ograničeni samo na SAD. Nakon iznimno dobrih prethodnih sezona, Argentina i Australija vraćaju se na prosječne ili ispodprosječne razine proizvodnje, što dodatno smanjuje globalnu ponudu.

U Europskoj uniji očekuje se žetva ove žitarice od oko 136 milijuna tona, što je znatno manje nego prethodne godine. Time se smanjuje izvozni potencijal EU-a, iako Unija i dalje ostaje drugi najveći izvoznik pšenice na svijetu, s oko 31 mil. t izvoza. Rusija ostaje vodeći globalni izvoznik s približno 47 mil. t. Smanjene zalihe unutar Europe dodatno podržavaju razinu cijena i povećavaju osjetljivost tržišta na eventualne poremećaje u opskrbi.

Situacija na tržištu kukuruza dodatno doprinosi napetosti. Iako se u SAD-u očekuje rast proizvodnje na oko 130,4 milijuna tona, globalne zalihe pale su na najnižu razinu od sezone 2013./2014. U isto vrijeme, Europska unija ostaje ovisna o uvozu, koji bi mogao doseći gotovo 20 mil. t, jer domaća proizvodnja i dalje nije dovoljna za pokrivanje potrošnje.

A što je sa sojom?

Na tržištu soje situacija je nešto stabilnija, ali i dalje obilježena neizvjesnostima. SAD bilježi rast proizvodnje na oko 120,7 milijuna tona, dok se istodobno očekuje i druga najveća povijesna žetva soje u određenim scenarijima tržišta. Ipak, potražnja ostaje ključni faktor nestabilnosti, ponajprije zbog smanjenih kupnji Kine, najvećeg svjetskog uvoznika, koja je povećala uvoz na oko 114 mil. t, ali preusmjerava dio nabave prema Južnoj Americi zbog trgovinskih napetosti sa SAD-om.

Dodatne probleme stvaraju geopolitičke napetosti i rast troškova proizvodnje. Poskupljenje goriva i gnojiva, djelomično uzrokovano poremećajima u svjetskoj trgovini i transportu, poput problema u Hormuškom tjesnacu, povećava troškove proizvodnje američkim poljoprivrednicima.

Istodobno, trgovinske napetosti između Washingtona i Pekinga te carinske politike dodatno destabiliziraju tržište. Ovi faktori potiču poljoprivrednike na promjene u strukturi sjetve, pri čemu se povećava površina pod sojom jer zahtijeva manje inputa od kukuruza i pšenice.

Pad cijena žitarica i rast troškova: Ratari pred novim gubicima, prijeti i nova inflacija hrane?

Na tržištu uljarica dodatnu potporu cijenama daje rast potražnje za sojinim uljem, posebno zbog njegove sve veće uporabe u proizvodnji biogoriva. U SAD-u se očekuje rast potrošnje za biogoriva na više od 8 mil. t, što predstavlja značajan porast u odnosu na prethodnu sezonu i dodatno jača potražnju za uljaricama.

Europa ovisna o uvozu

Europska unija pokušava povećati vlastitu samodostatnost u proteinskim kulturama, uključujući soju, gdje se očekuje blagi rast proizvodnje na oko 3,3 milijuna tona, no i dalje ostaje snažno ovisna o uvozu od približno 13,2 milijuna tona.

USDA-ovo izvješće pokazuje da globalno tržište žitarica ulazi u razdoblje smanjene ponude, niskih zaliha i pojačane osjetljivosti na vanjske čimbenike. Kombinacija slabije proizvodnje pšenice, ograničenih zaliha kukuruza i snažne, ali nestabilne potražnje za sojom, sugerira da bi cijene u sezoni 2026./2027. mogle ostati povišene i volatilne.