Novi paketi energetskih zakona u EU i Hrvatskoj riješit će problem proizvodnje biodizela?

Biodizel Vukovar jedna je od tri bioenergane u Hrvatskoj koja je s radom počela 2008. zapošljavajući oko 40 uglavnom visokostručnih djelantika proizvodeći godišnje prosječno 40.000 litara biogoriva. Već dvije godine Bioidizel Vukovar ne radi zbog nerentabilnosti, odnosno neusklađenosti zakonskih propisa Republike Hrvatske. U vukovarsku bioenerganu uloženo je 30 milijuna eura prije 10 godina, u vrijeme najveće energetske krize, kada su se svuda tražili zamjenski i ekološki prihvatljiviji izvori. Vremena su se promijenila, a cijena običnog dizela drastično je pala u odnosu na biodizel, što je utjecalo na njegovu rentabilnost, a što je dalje utjecalo na zatvaranje vukovarske, kao i ostale dvije hrvatske bioenergane, one u Karlovcu i Ozlju.

Ivan Corn, direktor Biodizela Vukova rekao je kako nije bilo zakonske podloge da bi naftni distributeri umješavali biogoriva. Tvrtka Biodizel zadnje je litre sirovine od uljane repice i palminog ulja preradila još u drugoj polovini 2016. Od tada skupi pogon s kontrolnom sobom i laboratorijem stoji netaknut propadajući i kaskajući za međunarodnom konkurencijom.

"Ukoliko se donesu izmjene i dopune zakona da bude interesantno natftnim distributerima da umješavaju biodizel, tada postoji mogućnost da se to ponovno pokrene", rekao je Corn.

Novi paketi energetskih zakona u EU

Zastupnik u Europskom parlamentu Jozo Radoš rekao je kako: "Hrvatska nije ostvarila ciljeve koji su postavljeni u ciljevima proizvodnje biogoriva, ali ima velike potencijale. Moja zadaća je da vidimo što se može učiniti. Donose se novi paketi energetskih zakona u EU, oni su sada u fazi usklađivanja."

Biorafinerije može spasiti samo izravan utjecaj države i njenog zakonodavstva koje bi trebalo propisati subvencije za proizvodnju biodizela te uvođenje opcije miješanja biodizela s običnim dizelom.

Bilancirati ciklus hraniva

Krunoslav Karalić, pomoćnik ministra poljoprivrede rekao je da je "sada kroz zakon o uzgoju drvenastih kultura kratkih ophodnji koji je donešen i stupio na snagu u veljači ove godine namijenjeno za tla nižih kvalitativnih klasa koja nisu namijenjena za uzgoj prehrambenih usjeva. Dakle, radi se o tzv. ostalim poljoprivrednim tlima, poljoprivredno-šumskim tlima i šumskim tlima koja su namijenjena za uzgoj kultura kratkih ophodnji za uzgoj biomase. Dakle, u tom cilju Ministarstvo uređuje sustav za proizvodnju biomase, ali moram napomenuti da je i dalje prioritet proizvodnja hrane i zaustaviti negativne trendove u proizvodnji hrane u pojedinim sektorima, a proizvodnja biomase i dobicanje energije od biomase svakako predstavlja jedan značajn segment diverzifikacije u poljoprivredi i mogućnost dodatne zarade za naše poljoprivredne proizvođače.

Moramo uzeti u obzir da sve te žetvene ostatke koje odnosimo sa tla na taj način osiromašujemo, pa je bitno bilancirati ciklus hraniva, što znači da moramo uzeti u obzir količinu hraniva koju iznosimo ukupnim biološkim prinosm iz tla i onim dijelom prinosa koji koji koristimo za ishranu te preostalim dijelom biološkog prinosa."

Više o problemima proizvodnje biogoriva u Hrvatskoj pogledajte u video prilogu: