Nove investicije Agrokora u Belje

Ljerka Puljić, starija izvršna dopredsjednica Agrokora, prilikom dvodnevnog boravka na istoku Hrvatske, predstavila je nova dostignuća te investicije u Belju i VUPIK-u.

"Kad je riječ o proizvodnji vina, mi očekujemo proizvodnju od četiri milijuna litara, od toga 3,5 milijuna litara graševine u čiju smo kvalitetu zadnjih godina jako mnogo uložili. Pomaknuli smo, naime, stil graševine prema trendovima koji se traže u svijetu, jer čvrsto vjerujemo da beljska graševina može biti jak hrvatski izvozni proizvod", najavila je Ljerka Puljić i dodala kako ove godine bilježe rast prodaje vina od 35 posto. Kako je zaključeno, Hrvatska ima proizvodnju vina koja je za njezine potrebe prevelika i morat će više raditi na brandiranju i vina i Hrvatske kao vinske destinacije.

"Mi vidimo velike potencijale izvoza u novije članice EU, kao što je Poljska, gdje raste potrošnja vina, ali i na rusko tržište" rekla je Puljić, te je dodala kako Agrokor konstantno ulaže u Belje, a da se stalno otvaraju i nove prilike.

Nova farma, nova radna mjesta i staklenička proizvodnja rajčice

"Belje je velika kompanija s 1,6 milijardi kuna prihoda na godinu i nizom novih mogućnosti. Krenimo od nove farme mliječnih krava, kapaciteta 2.000 komada, koja će biti povezana s proizvodnjom bioplina i stakleničkom proizvodnjom rajčice na 4,5 ha i gdje će biti otvoreno novih 100 radnih mjesta. Riječ je o zatvorenom ciklusu, gdje je osnovna sirovina za proizvodnju energije otpad s farme. Na taj ćemo način zbrinuti otpad i dobiti energiju potrebnu za grijanje staklenika", istaknula je, naglasivši kako su osnovni razlog otvaranja nove farme dodatne dobrobiti vezane uz osnovnu proizvodnju mlijeka potrebnog za ABC sirni namaz.

Naime, prodaja ABC-a raste takvim tempom da moraju otvoriti nove farme. "U Europi raste cijena mlijeka, a u posljednje vrijeme i nema ga. Stoga će veliki dio proizvođača biti dodatno stimuliran za ulaganje u proizvodnju", rekla je, naglašavajući kako Agrokor radi na ciklusu ulaganja koja će donijeti povećanje proizvodnje mlijeka. Nadalje, napominje kako je važan segment poslovanja vezan uz investicije u navodnjavanje. U dijelu te investicije vezani su uz Hrvatske vode i njihov tempo rada, točnije brzinu izgradnje lateralnog kanala koji će služiti za navodnjavanje, ali i odvodnju suvišnih voda prema Dunavu i Dravi. "Ozbiljno planiramo navodnjavati vinograde. Imamo dijelove vinogradarske proizvodnje koji će bez navodnjavanja teško biti održive", objašnjava Puljić.

Tijekom obilaska, posjetili su i beljsku Baranjku, pogon za proizvodnju suhomesnatih proizvoda, najvećeg domaćeg proizvođača kulena. "U to poduzeće uložili smo za ozbiljno povećanje proizvodnje i proširenje kapaciteta. Prodaja kulena odlično ide i to vidimo kao naš dobar izvozni proizvod. On je zemljopisno zaštićen, dakle taj baranjski kulen ima zaštićeno podrijetlo. Takvi proizvodi znatno lakše nalaze kupce u EU, dakako, ako su kvalitetni i s dobrim cijenama. Zbog okusa, preferiramo tržišta u Mađarskoj, Češkoj i Slovačkoj, ali i tržišta Njemačke i Austrije", tvrdi Puljić.

Velika svinjogojska proizvodnja traži zajednička ulaganja

Očekuje se i porast ulaganja u svinjogojsku proizvodnju, koja je vezana uz rast proizvodnje i prerade mesa, te zainteresiranost malih, ali ozbiljnih farmera kooperanata. No, to u znatnoj mjeri ovisi o EU fondovima. Neizbježan dio priče bio je vezan i uz ranije najavljenu veliku beljsku klaonicu. "Od klaonice nismo odustali, ali još uvijek nemamo kapaciteta. Računica je bila 1,5 milijuna komada svinja, koliko nema ni cijela Hrvatska. Stoga razmišljamo o zajedničkom ulaganju s Mađarima. Dakle, nije se odustalo, ali se traže načini da to ne bude investicija koja će donijeti gubitke", smatra Puljić.

Strojna berba i u vinogradima Vupika

U posljednje tri godine Agrokor je uložio 560 milijuna kuna u Vupik, što je više od onog što je bila obveza prilikom preuzimanja. Rekao je to direktor Vupika, Davor Bošnjaković, za Glas Slavonije. Posljednja investicija je Silos Dunav, luka za istovar i utovar žitarica i uljarica, s novom opremom i pretovarnom rampom koja radi 200 tona na sat, te s 49.000 tona kapaciteta skladišnog prostora. Ulaganja su se također odnosila na uređenje zemljišta, poljoprivrednu mehanizaciju, sustave navodnjavanja i povrtlarsku proizvodnju. "Povrtlarska proizvodnja je na 545 hektara, dok je proizvodnja s kooperantima ove godine na širem vukovarskom području na oko 5.000 hektara. Kada je riječ o stočarstvu, danas imamo tri farme za tov i jednu reproduktivnu, gdje je ukupna proizvodnja 110.000 tovljenika godišnje, te u mliječnom govedarstvu gdje imamo tri farme, proizvodnja je 15 milijuna litara, a uz to je još i farma za tov junadi kapaciteta 1.200 komada", rekao je Bošnjaković.

U vinogradima Vupika, na površini od 120 hektara na lokaciji Vučedol, ove se godine kompletno radi strojna berba, s kombajnom za berbu grožđa. Dnevno takav stroj obavi berbu na 5 do 6 hektara, radi čistije u odnosu na ručnu berbu, jer skidajući same bobice s grozda, ostavlja peteljku na čokotu, a k tome je to 70 posto jeftiniji način berbe koji zamjenjuje oko sto ljudi dnevno. Uz investicije u vinograde, ulagano je i u turističke sadržaje poput vinske ceste i objekta za prezentaciju vina Goldschmidt, te vinskog podruma u Vupiku.

Foto: Ivana Parađiković