Njemačka: Skok cijena poljoprivrednog zemljišta - što je razlog?

Otkupne cijene poljoprivrednog zemljišta u Njemačkoj su za tri puta više, računajući od 2005., piše agrarheute. Statistika pokazuje da je te godine hektar u prosjeku koštao 8.692 eura, no, 2019. ta je cijena dostigla 26.469 eura.

Istovremeno, prema tamošnjem Ministarstvu poljoprivrede produktivnost agrarnog sektora povećala se za samo 22 posto u istom razdoblju, što znači da se nagli rast cijena ne može obrazložiti većom produktivnošću. S gledišta savezne vlade, špekulanti su ključni pokretač rasta cijena jer ograničeni zemljišni resursi obećavaju dobar povrat i omogućuju im borbu s malim poljoprivrednicima, koji su im u jednu ruku i konkurenti.

Naime, nakon kraja Njemačke demokratske republike (DDR) velike su poljoprivredne zadruge u državnom vlasništvu ukinute i privatizirane. Prodaja velikih površina ubrzo je privukla nadregionalne ulagače, koji nemaju direktne veze s agrarom, ali su utjecali na rastuće cijene tog resursa.

Velike tvrtke povećale površine za 41 posto

Ministrica poljoprivrede, Julija Klöckner izjavila je da je jedino pokrajina Baden-Württemberg (jug Njemačke) u okviru svoje nadležnosti poduzela učinkovite mjere protiv takvih špekulacija. Ondje je vrijednost pala za 1,9 posto dok je, primjerice u Brandenburgu (istok) skočila za čak 7,3 posto. Optužila je ostale savezne države da su prekasno shvatile da su investitori drastično povećali cijene od financijske krize 2007. godine. Dodala je i da sve pokrajine imaju potrebne instrumente zemljišnog zakona, ali ih ne primjenjuju dosljedno.

Stoga je predložila protumjere, uključujući izmjenu kod kupnje dionica farmi prilikom koje su kupci do sada mogli uštedjeti na porezu na promet nekretnina, a ovaj bi Zakon o zemljištu trebao stupiti na snagu 1. srpnja. Naime, u razdoblju od 2007. do 2017. godine i tako već velika poljoprivredna poduzeća povećala su svoju površinu u prosjeku za 41 posto.

Nadalje, ona planira strože kazne najmodavcima koji ne prijavljuju zemlju u zakupu. Smatra da mladi poljoprivrednici i novoosnovana gospodarstva moraju imati bolji pristup tom tržištu. Uz to, vlasti trebaju razviti učinkovite alate kako bi zaustavili povlačenje tog resursa iz poljoprivrednih djelatnosti, što je uzrokovalo to da je od 1992. ta država izgubila čak 1,5 milijuna hektara obradivih površina.

Resorna ministrica u svojoj Inicijativi za pošteno tržište poljoprivrednog zemljišta tvrdi da rastuće cijene deficitarnih dobara ne bi bile neprimjerene i neočekivane, ali je problem u tome što sve veći udio prihoda pripada nepoljoprivrednim zemljoposjednicima koji trenutno imaju u vlasništvu oko 60 posto površina.

Ogromne razlike od regije do regije

Kada promatramo Europu, najskuplje poljoprivredno zemljište je u Nizozemskoj i Italiji. No, ondje nisu primijećene tolike razlike u cijenama između regija kao u Njemačkoj. Osim već navedenih, jedan od razloga je i to da se ono pretvara u građevinsko te da se na njemu sve više grade vjetroelektrane i postavljaju solarni paneli jer se tako može zaraditi više nego od poljoprivrede, navodi agrarheute. To također uzrokuje skok cijena čiji rast potiču i investitori koji se ne bave poljoprivredom, pogotovo u istočnoj Njemačkoj.

U većini europskih zemalja najskuplja je ondje gdje je većinom u privatnom vlasništvu poljoprivrednika u odnosu na zakupljeno. Suprotno, tamo gdje je više površina u najmu, cijene su niže. No, to se u načelu ne odnosi na Njemačku. Tamošnji farmeri posjeduju oko 38 posto obradivih površina, dok je njih u Nizozemskoj, Italiji i Irskoj čak 80 posto u vlasništvu farmera.

Najviše cijene zemljišta su u Bavarskoj gdje poljoprivrednici za hektar plaćaju od 63.600 do 115 tisuća eura. Slijede ju Sjeverna Rajna- Vestfalija s 54 i Donja Saska s 38 tisuća eura, a prema ekonomistu, Pavelu Ciaianu iz Centra europske političke studije (CEPS) važan pokretač razlika regionalnih cijena je produktivnost farmi.