• Cijena zemljišta
  • 02.03.2021. 12:00

Rastu cijene poljoprivrednog zemljišta, ali i dalje uz velike razlike u regijama

Prema podacima Eurostata, s cijenama poljoprivrednog zemljišta prednjači Nizozemska s 69.632 eura za hektar.

Foto: Renata Prusina
  • 14.275
  • 812
  • 1

Vrijednost poljoprivrednog zemljišta ovisi o mnogo čimbenika - bilo da je riječ o nacionalnim koje uvjetuju zakonske odredbe, regionalnim koji ovise o klimi, ali i mrežnoj pokrivenosti te lokalnim koju čini kvaliteta tla, njegov tip, nagib i sl. Dokaz tome su velike razlike u cijenama između država članica Europske unije, ali i unutar njih samih. 

Prema posljednjim podacima Europskog zavoda za statistiku (Eurostat) za 2019. godinu, u prosjeku prednjači Nizozemska gdje cijena jednog hektara iznosi 69.632 eura. No, kada je riječ o regijama, duplo i više je ona na španjolskim Kanarima i za naše prilike iznosi vrtoglavih 133.863 eura za hektar. Treba napomenuti, kako bismo dobili pravu sliku razlika u vrijednosti ovoga resursa, istovremeno je španjolski prosjek manji za deset puta i iznosi 12.926 eura/ha. 

S druge strane, obradive površine bile su najjeftinije u Estoniji gdje je hektar prosječno koštao 3.461 eura, a kada je riječ o regionalnoj razini, na samom sjeveru Švedske, u Övre Norrlandu on vrijedi tek 1.624 eura.   

Rastu cijene zemljišta 

Prema Eurostatovim podacima, najveći rast cijena poljoprivrednog zemljišta, u razdoblju od 2011. do 2018. godine zabilježen je u Češkoj i to za nešto više od četiri puta, Litvi (trostruko povećanje) te Mađarskoj i Poljskoj (obje su zabilježile dvostruko povećanje cijena). Vidljivo je i kako su cijene u 2019., u odnosu na godinu ranije, u većini EU zemalja - rasle. 

U Nizozemskoj je cijena hektara 69.632 eura (Foto: Depositphotos/dvoevnore)

Kada je riječ o najmu, u 2018. je najskuplje bilo u Italiji s prosjekom od 1.332 eura za hektar s također, najvišim regionalnim prosjekom u Lombardiji (1.954 eura za godinu). Najjeftinije je, pak, bilo u Slovačkoj, tek 54 eura po hektaru godišnje, a regionalno u švedskim pokrajinama Mellersta Norrland i Övre Norrland i to za duplo manje, 27 eur/ha. 

Promatrajući EU zemlje bližeg okruženja, najskuplja je Italija sa svojih 34.156 eura u prosjeku, pri čemu on u regiji Veneto iznosi 59.714 eura. Više nego duplo jeftinija je Slovenija s prosječnom cijenom od 18.752 eura, dok je ona u Mađarskoj na razini 4.862 eura, odnosno 5.629 u pokrajini Južna nizina koja graniči sa Srbijom. U Bugarskoj se kreće oko 5.382 eura, u Rumunjskoj 5.339 eura, a najpovoljniji je njezin sjeveroistočni dio i iznosi 4.036 eura po hektaru. 

Cijene u Hrvatskoj 

Kada je riječ o Hrvatskoj, prema Eurostatu, prosjek je u 2019. iznosio 3.395 eura. U jadranskom je dijelu iznosila 4.978 eura, a u kontinentalnom za 1.655 eura manje, odnosno 3.323 eura/ha. 

Govorimo li o namjenama, prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), u 2019. godini je za hektar oranica trebalo izdvojiti 3.325 eura, za hektar livada 1.832, odnosno za hektar pašnjaka 1.791 €. U usporedbi s 2018. godinom, one su rasle, 109 € za obradivo tlo, livade 157€, a pašnjaka 51€. 

Ipak, ove podatke treba uzeti s određenom rezervom jer se, primjerice, prema pojedinim oglasnicima, u okolici Osijeka, hektar "gole", kvalitetne oranice prodaje za 12.000 eura. Istovremeno se poljoprivredno zemljište gotovo iste površine, u blizini Opuzena, prodaje za 1.000 eura.

Hektar oranica u prosjeku vrijedi 3.325 eura (Foto: M.Popić)

Kao i u većini Europe, cijena zemljišta u Hrvatskoj raste. Tako je u 2015. iznosila 2.726 eura, što sugerira rast u posljednjih 5 godina od 669 eura. 

Velike razlike 

Prema podacima Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, u 2019. godini ostvareno je ukupno 38.315 kupoprodajnih transakcija poljoprivrednog zemljišta, što u odnosu na prethodnu godinu predstavlja smanjenje od 0,4 posto. Promatrano po županijama, najveći broj ih je bio u Bjelovarsko-bilogorskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji. U te je dvije ostvareno 27,5 posto svih transakcija poljoprivrednim zemljištem. Slijede ih Osječko-baranjska, Varaždinska, Zagrebačka te Međimurska županija. 

Najmanji broj je zabilježen u Gradu Zagrebu, Ličko-senjskoj i Dubrovačko-neretvanskoj. 

Besplatno oglasi prodaju poljoprivrednog zemljišta ...

... oranica, voćnjaka, vinograda, farmi, šuma, livada ili pašnjaka. Registirani korisnici Agrokluba imaju pravo besplatno oglasiti prodaju pet oglasa unutar Poljoprivrednog oglasnika

 

Kada je riječ o cijenama, najviša prosječna ostvarena je u Splitsko-dalmatinskoj županiji gdje je dosegla 38,9 kuna po m2, te je bila veća za 10,8 posto nego u prethodnoj godini. Slijedi ju Primorsko-goranska županija s 36,4 kune po m2 te druge županije koje se prostiru uz obalu. S druge strane, najniža je zabilježena u Sisačko-moslavačkoj i iznosila je jednu kunu za m2. Slijede ju Bjelovarsko-bilogorska, Brodsko-posavska županija s neznatno višom cijenom. 

Cijene u Srbiji i BiH 

U Srbiji su cijene poljoprivrednog zemljišta također u konstantnom blagom porastu. Prema podacima tamošnjeg Republičkog geodetskog zavoda, u IV kvartalu 2020. godine zabilježene su manje oscilacije u prosječnoj cijeni u Sjevernobanatskom i Južnobanatskom okrugu. Najskuplje poljoprivredno zemljište je u Južnobačkom okrugu (od 2.000 do čak 31.000 eura za hektar), dok je najjeftinije u regiji Južna i istočna Srbija (od 250 do 20.400 eura za hektar).

Najviše su cijene u Vojvodini dok u ostatku Srbije padaju, a česta je praksa da umjesto cijene, na oglasnicima bude istaknuta konstrukcija "dogovor".

Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, poljoprivredna zemljišta, livade i imanja su u periodu od 2012. do 2016. imala stabilnu cijenu. Nakon toga je uslijedila ekspanzija investitora iz arapskih zemalja (Katar, Kuvajt, Bahrein, Saudijska Arabija, UAE) nakon čega su cijene zemljišta porasle na pojedinim lokacijama i više od 100 posto. Iako je potražnja za nekretninama, zemljištem, voćnjacima i drugim, posljednjih godina u tom smislu opala, cijene su i dalje ostale iste. 

Domaćim je ljudima cijena previsoka (Foto: H.Salkić)

Podaci izvješća Federalne uprave za geodetske i imovinsko pravne poslove pokazuju da prosječna cijena poljoprivrednog zemljišta na nivou Federacije BiH iznosi 1,3 €/m2, odnosno čak 13.000 eura za hektar, iako će mnogi taj podatak proglasiti potpuno nepouzdanim, budući da se bazira na neažurnim informacijama. Čak se u istom dokumentu ograđuju uz pojašnjenje kako "tržište zemljišta u Federaciji BiH nije uređeno i često se u ugovorima navodi da se radi o prometu jedne vrste podtržišta zemljišta pri čemu je u realnosti prodana druga vrsta".

Dakle, metodologija statističke obrade podataka nije konzistentna. Primjerice, događa se da se prilikom kupoprodaje u BiH zemljište vodi kao poljoprivredno, iako u trenutku prodaje ima građevinsku namjenu i cijenu.


Tagovi

Cijena zemljišta EU Poljoprivredno zemljište Cijena za hektar


Autorica

Maja Celing Celić

Više [+]

Profesorica hrvatskog jezika i književnosti s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica Agrokluba. Hobi vrtlarica, zaljubljena u prirodu.


Partner