Nije dobro da smo lani koristili 19 tisuća hektara manje nego li 2016. godine

Privremeni podaci strukture poljoprivrednih gospodarstava u 2020. koje je objavio Državni zavod za statistiku kojima je obuhvaćeno 173.776 OPG-ova i oko 4.400 poslovnih subjekata, a uspoređeni s podacima posljednjeg istraživanja iz 2016., pokazali su da su koristila ukupno 863 tisuće hektara oranica i vrtova, što je za 2,2 posto manje nego u 2016.. U stočarstvu se, pak, bilježi porast broja svinja, ovaca i peradi, a pad broja goveda, navodi se u analizi tvrtke konzultantske tvrtke Smarter, specijalizirane za poljoprivredu i prehrambenu industriju.

"Smatramo negativnim korištenje 19 tisuća hektara manje nego je to bilo u 2016.", istaknuli su te dodali i kako ih posebno zabrinjava što su za 44,4 posto, na 26 tisuća hektara porasle površine na ugaru.

Ugar je, kako pojašnjavaju, obradivo zemljište na kojem se ne proizvodi poljoprivredna kultura niti vrši ispaša, ali se ono održava u stanju pogodnom za ispašu ili obradu te se može kositi, pri čemu se na ove površine dobivaju potpore.

Rekordna isplata potpora

U analizi se iznosi i kako je Agencija za plaćanja u poljoprivredi do kraja studenog prošle godine isplatila 6,8 milijardi kuna poticaja korisnicima svih mjera i programa, a očekuje se da će ukupno u 2020. biti isplaćeno 7 milijardi kuna.

Također se navodi da je Ministarstvo poljoprivrede najavilo kako i u 2021. nastavlja s dodjelom bespovratnih sredstava iz Programa ruralnog razvoja, čiji je glavni cilj povećanje konkurentnosti poljoprivrednih proizvođača i prerađivača, a korisnicima je na raspolaganju više od 2,4 milijarde kuna.

Indikativni plan 2021: Evo kad očekivati koji natječaj sljedeće godine

U analizi se ističe kako je iz planirane okvirne raspodjele opet vidljiva tendencija ulaganja u brojne mjere, od kojih se manje od polovine usmjerava na jačanje proizvodnje, a ostala sredstva su namijenjena socijalnim namjenama i jačanju ruralnih sredina (infrastrukture).

"Na žalost, dosadašnje trošenje na taj način nije pokazalo da se bitno utječe na jačanje poljoprivredne proizvodnje, a niti na očuvanje života na ruralnim prostorima. I dalje smo uvjereni da samo snažnim ulaganjem u proizvodnju i radna mjesta odnosno jačanje gospodarstva može zadržati stanovništvo na ruralnim područjima", ističu u Smarteru.

Osvrnuli su se i na pad deficita u robnoj razmjeni poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda koji je u devet mjeseci lani iznosio 758,8 milijuna kuna, što je pad od 26,6 posto.

Naime, izvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u devet mjeseci lani iznosio je 1,7 milijardu eura, što je rast od 5 posto, a vrijednost uvoza bila je 2,5 milijardi eura, ili 7,3 posto manje.

I dalje najviše izvozimo žitarice 

U strukturi izvoza ništa se bitno nije promijenilo pa su i dalje najznačajniji proizvodi u izvozu žitarice, kažu.

Mišljenja su kako su pokazatelji trendova u vanjskotrgovinskoj razmjeni dobri, no treba uzeti u obzir da je pad uvoza prije svega rezultat otežanog međunarodnog protoka roba u prvom dijelu godine te smanjenja domaće, posebice turističke potražnje zbog pandemije.

Protekla godina pokazala - svaka kriza može biti i prilika za zaokret

Što se strukture vanjskotrgovinske razmjene tiče, naglašavaju kako ona pokazuje u kojim proizvodnjama nismo samodostatni, a čiji su proizvodi iznimno značajni u strukturi domaće i turističke potrošnje. Radi se o mesu, mlijeku, voću i povrću.

"Kriza nam je ove godine otvorila i priliku da razmislimo o načinu na koji proizvodimo i konzumiramo hranu te da se značajnije okrenemo domaćoj proizvodnji. Takav cilj trebao bi biti i sastavni dio Strateške vizije za poljoprivredu i jedan od strateških ciljeva u narednom desetogodišnjem razdoblju“, zaključuje se u analizi.