Pretraga tekstova
Na terenu i dalje nevjerica, a reagirali su i domaći gospodarstvenici koji godinama vape za poljoprivrednim zemljištem. Ironično se pitaju trebaju li promijeniti državljanstvo da premijer u Hrvatskoj potraži i za njih ne 10.000, nego samo stotinjak hektara zemljišta. Što se tiče špekulacija o Monsantu, osječki etičar dr.sc. Ivica Kelam govori da opasnosti nema, ali da moramo biti na oprezu.
Na terenu i dalje nevjerica, a reagirali su i domaći gospodarstvenici koji godinama vape za poljoprivrednim zemljištem. Ironično se pitaju trebaju li promijeniti državljanstvo da premijer u Hrvatskoj potraži i za njih ne 10.000, nego samo stotinjak hektara zemljišta.
Domaći poljoprivrednici ideju su Oreškoviću ocijenili potpuno suludom, jer, kako kažu, nudi zemlju strancima a ne poznaje hrvatske zakone. Na to upozorava i poljoprivredna struka, podsjećajući kako je Hrvatska s Europskom unijom ispregovarala da stranci neće moći kupovati poljoprivredno zemljište sedam godina od pristupanja u članstvo EU, tako da, ukoliko se vlast bude držala zakona, razloga za paniku i opasnost ne bi trebalo biti. Premijer Orešković je jučer na sjednici Vlade javno obznanio i podatak da je tajanstveni investitor povukao ponudu nakon medijske prašine koju je izazvao.
"Ove najave o 10.000 hektara za koje je zainteresiran neki strani investitor su neostvarive. Imamo problem, što predstavlja komparativnu prednost, da imamo iscjepkane parcele, tako da mi jednostavno nemamo nigdje 10.000 hektara u komadu da bi zainteresirani investitor mogao njih otkupiti. Vjerujem da za sad te opasnosti nema, ali dobro je da je javnost alarmirana i svjesna", objašnjava nam dr.sc. Ivica Kelam, bioetičar.
Što se tiče špekulacija o Monsantu, osječki bioetičar vjeruje kako ta kompanija nije zainteresirana za kupovinu zemljišta. Monsanto je, smatra, samo isključivo zainteresiran za prodaju svoga sjemena u Hrvatskoj.
"Monsanto se nalazi na hrvatskom tržištu već petnaestak godina, gdje uredno prodaju svoje hibridno konvencionalno sjeme kukuruza, marke Dekalb. To je njihovo ustavno pravo i ne vidim nikakvih problema. Problem nastaje ako bi oni pokušali prodavati GMO sjeme za koje nemaju dozvolu. Ako bi to napravili, činili bi kazneno djelo. Imamo zakone kojih se treba pridržavati. Zakoni su načelno dobri, samo je problem primjene", ističe Kelam.
Kada bi GMO ipak došao na hrvatska polja, to bi bila velika katastrofa jer imamo odličnu priliku u okvirima EU isprofilirati se kao zemlja koja će proizvoditi ekološku i zdravu hranu, navodi ovaj stručnjak. Zaključuje kako unatoč svemu, razloga za paniku nema, ali moramo biti na oprezu.
Foto: budabar/bigstockphoto.com
Autorica
Više [+]
Magistra agroekonomike s iskustvom u poljoprivredi. Svoje znanje i savjete dijeli i s čitateljima Agrokluba.
Partner
Televizija Slavonije i Baranje d.o.o.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Putovanje se nastavlja! Četvrta lokacija drugog dana postture IFAJ Croatia 2026 bila je Solana Nin, čija tradicija ručne proizvodnje soli seže još u rimsko doba. Obišli smo i njihov Muzej soli te se iz prve ruke upoznali s prirodnim proceso... Više [+]
Putovanje se nastavlja! Četvrta lokacija drugog dana postture IFAJ Croatia 2026 bila je Solana Nin, čija tradicija ručne proizvodnje soli seže još u rimsko doba. Obišli smo i njihov Muzej soli te se iz prve ruke upoznali s prirodnim procesom isparavanja mora pomoću sunca i vjetra, kao i s tradicijom ručnog branja soli i cijenjenog cvijeta soli.