Nema prodaje poljoprivredne zemlje strancima

Nova garnitura vlasti u Ministarstvu poljoprivrede naišla je na prazne račune i dvostruko veće dugove od očekivanih. Poljoprivrednike sigurno zabrinjavaju i Vladine nedavne najave o smanjenju novca za potpore. U isto vrijeme zajednička europska poljoprivredna politika obilježava pola stoljeća postojanja i priprema se na ozbiljnu reformu koja će imati utjecaja i na nas. O ovim temama razgovaramo sa zamjenicom ministra poljoprivrede Snježanom Španjol.

Kratka analiza stanja u Ministarstvu poljoprivrede nakon preuzimanja vlasti pokazala je dugovanja veća od očekivanih. Jeste li iznenađeni brojkama?
- Moram priznati da nismo očekivali ovakvo stanje. Očekivali smo iskren i otvoren odnos, da nam se predstavi ono što je napravljeno i ostvareno, kao i ono što nas čeka. Očekivali smo da u tolerantnoj atmosferi preuzmemo vlast i da od početka znamo kakvo je stanje. To se, nažalost, nije dogodilo i sad već mjesec dana gubimo vrijeme na analizu stanja koja nam je trebala biti predstavljena još u prosincu. Umjesto da krećemo u reforme i ostvarujemo planove s kojima smo dobili izbore, morat ćemo još nekoliko tjedana izgubiti na analizu. Interes je poljoprivrednika da se nešto napravi s poticajima u kratko vrijeme, no bojim se da ćemo još neko vrijeme trebati za svođenje dugova na prepoznatljivu sumu kako bismo krenuli u njihovo rješavanje.

Ima li novca za poticaje?
- Ministarstvo poljoprivrede će se truditi zadržati poticaje na razini prošlogodišnjih. Reorganizacijom i restrukturiranjem Ministarstva i institucija koje prate ovaj sektor - poput Agencije za poljoprivredno zemljište, Agencije za plaćanje u poljoprivredi, Hrvatske poljoprivredne agencije i ostalih - trebali bismo maksimalno smanjiti troškove za njihov hladni pogon. Tako bi ostalo više novca za potpore poljoprivrednicima. Naš je program štednja i racionalno korištenje. Ne možemo obećavati povećanja poticaja jer ne možemo obećavati ono što ne možemo ostvariti.

Hoće li se povećati kontrola korištenja potpora?
- Naša je strategija i prioritet da se uz postojeće inspekcije kontrola spusti na razine drugih institucija te da se i one u tome angažiraju. Do sada su sve te institucije imale pasivnu ulogu, a u isto vrijeme su veliki korisnici sredstava iz proračuna. Sve te agencije, zavodi i centri trebali bi pratiti proizvođače, pomagati im u pripremanju projekata i informiranju o njihovim pravima i mogućnostima prema zakonima i pravilnicima, no nužno je i da prate proizvodnju. Svima nam je u interesu poboljšanje i povećanje proizvodnje. Sve ćemo učiniti kako bismo angažirali sve institucije da uz poljoprivrednu inspekciju kvalitetno prate rad poljoprivrednih proizvođača.

Hrvatska je mala zemlja, na razini statističke pogreške cijele Europske unije. Kako možemo štititi vlastite interese?
- Iako smo mali, vrlo smo zanimljivi Europskoj uniji. Na inicijativu kolega iz susjedstva već smo imali sastanke s predstavnicima susjednih zemalja. Imamo vrlo dobre odnose s poljskim kolegama, a i trenutno predsjedajući Danci dali su nam podršku te najavili zastupanje naših interesa i prije nego što dobijemo pravo glasovanja. Hrvatska ima veliki potencijal iako smo mali i sve ovo je za nas veliki izazov. Sa zrnom optimizma možemo postići jako puno, pogotovo sa svojim posebnostima. Izvornost i brendiranje naših proizvoda može pokazati kakvu raznolikost imamo od Jadrana preko središnje Hrvatske do Slavonije. Zaista imamo potencijal i trebamo okrenuti priču te kreativnije iznositi ideje. Zajedno možemo napraviti mnogo i Europi sve to ponuditi.

U Hrvatskoj je puno poljoprivrednog zemljišta i dalje izvan funkcije. Kako se to može promijeniti?
- Prema Zakonu o poljoprivrednom zemljištu koji je vrijedio do kraja prošle godine, jedinice lokalne samouprave trebale su ući u raspolaganje državnim zemljištem i to zemljište dati poljoprivrednim proizvođačima na raspolaganje koncesijom ili zakupom. Većina općina i gradova je to i učinila, a one koje nisu, više to neće raditi. Ministarstvo poljoprivrede, odnosno Agencija za poljoprivredno zemljište, preuzet će taj posao kako bi se proces ubrzao i sve poljoprivredno zemljište stavilo na raspolaganje proizvođačima.

Je li opravdan strah od rasprodaje poljoprivrednog zemljišta strancima?
- Sam model po kojemu se poljoprivredno zemljište može dati samo u dugogodišnji zakup ili koncesiju, bez mogućnosti prodaje zemljišta, dovoljno govori o tome.

Autor: Krešimir Sočković