Neiskorišteno još 90% sredstava za ruralni razvoj

Novi proces planiranja potrošnje sredstava EU-a za ruralni razvoj prekomjerno je dugotrajan i složen te postoje određeni nedostatci koji nepovoljno utječu na uspješnost i rezultate. Nalazi su to Europskoga revizorskoga suda objavljeni u njihovu najnovijem izvješću "Izrada programa ruralnog razvoja: potrebno je pojednostavnjenje i stavljanje većeg naglaska na rezultate" (br. 16/2017), a o kojem će ovog tjedna raspravljati nadležni Odbori Europskog parlamenta.

I dok Europska unija u tekućem proračunskom razdoblju od 2014. do 2020. godine za ruralni razvoj planira izdvojiti gotovo 100 milijardi eura, revizori su također utvrdili da se, unatoč naporima Europske komisije, s provedbom programa nije započelo ranije te da se s potrošnjom sredstava započelo sporije nego u prethodnom razdoblju.

Slaba iskorištenost sredstava iz PRR-a

U svom izvješću "Sud je reviziju usmjerio na uzorak od 10 odobrenih Programa ruralnoga razvoja (među kojima su bili i nacionalni i regionalni PRR-ovi), uz još dva PRR-a koja je pregledala Služba Komisije za unutarnju reviziju. Pregled PRR-ova bio je usmjeren na utvrđeni niz mjera i podmjera u svrhu usporedbe i nadogradnje postojećeg znanja i rezultata prijašnjih revizija, istodobno pružajući znatnu pokrivenost u smislu financiranja, kao i na niz prioriteta EU-a za ruralni razvoj i fokus-područja u EU-u".

Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu i članica Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Marijana Petir više je puta upozorila na slabu iskorištenost sredstava iz Programa ruralnoga razvoja koja su na raspolaganju Hrvatskoj, a sada je na taj problem upozorio i Revizorski sud.

"Od 2,4 milijarde eura koliko je namijenjeno za ruralni razvoj, Hrvatska je dosad iskoristila tek nešto više od 10 posto. Pravilnici i natječaji često su se mijenjali što usporava cijeli proces i djeluje zbunjujuće i demotivirajuće na naše poljoprivrednike", ističe Petir i dodaje da mladi odlaze u druge države članice jer ne vide perspektivu baviti se poljoprivredom, ruralni prostori su pusti, a financijska sredstva stoje neiskorištena. Upit o korištenju sredstava iz Programa ruralnoga razvoja RH Petir je uputila i Europskoj komisiji od koje očekuje odgovor.

Četvrta godina programskog razdoblja

Europski revizorski sud je u svom izvješću ustvrdio kako je "otprilike 90% financijskog plana Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj ostalo neiskorišteno na početku 2017. (što je četvrta godina programskog razdoblja), dok je ta brojka za prethodno proračunsko razdoblje iznosila 83%.

To sa sobom nosi rizik od nepotpune provedbe financijskog plana, kao i od toga da će se naglasak staviti na iskorištavanje sredstava, čime se narušava pristup usmjeren na rezultate koji Komisija podržava", stoji u izvješću Europskoga revizorskoga suda.

Sud ujedno napominje kako su nacionalna tijela morala uložiti znatne administrativne napore kako bi se ispunili opsežni zahtjevi u pogledu sadržaja programa ruralnog razvoja. Sud je također utvrdio da se, unatoč naporima Komisije, slično kao i u prethodnim razdobljima, s provedbom PRR- ova nije započelo ranije te da se s izvršavanjem planiranih rashoda započelo sporije nego u prethodnom razdoblju.

118 programa ruralnog razvoja

Komisija je ukupno odobrila 118 programa ruralnoga razvoja u razdoblju od 20 mjeseci (od travnja 2014. do prosinca 2015.), što je pozitivan pomak u odnosu na programsko razdoblje 2007.-2013. kada je u razdoblju od 24 mjeseca ukupno odobreno 94 PRR-ova. Međutim, unatoč uloženim naporima, ti su programi odobreni kasnije nego u prethodnom razdoblju te provedba većine njih nije započela prije sredine 2015., dok je provedba nekolicine započela tek 2016.

Kao neovisni vanjski revizor EU-a sa sjedištem u Luksemburgu Europski revizorski sud štiti interese poreznih obveznika EU-a. Nema zakonske ovlasti, već pridonosi unaprjeđivanju načina na koji Europska komisija upravlja proračunom EU-a i izvješćuje o financijama EU-a.

Sud je u svom najnovijem izvješću iznio i niz preporuka Europskom parlamentu, Vijeću, Europskoj komisiji i državama članicama u svrhu poboljšanja procesa izrade budućih programa. Između ostalog predlažu "usklađivanje dugoročne strategije i donošenja politika s proračunskim ciklusom te obavljanje sveobuhvatnog pregleda potrošnje sredstava prije određivanja novog dugoročnog proračuna".

Foto: Bigstockphoto/igor stevanovic