Pretraga tekstova
Graziano da Silva istaknuo je kako gotovo 60% ljudi koji pate od gladi u svijetu živi u zemljama pogođenim sukobima i klimatskim promjenama. "Kako bismo spasili živote, moramo spasiti životnu sredinu tih ljudi", rekao je.
Broj gladnih ljudi u svijetu porastao je od 2015. godine, unatoč godinama napretka, izjavio je generalni direktor FAO-a José Graziano da Silva državama članicama na otvaranju konferencije koja je usmjerena na održivi ruralni razvoj kao odgovor na sukobe, klimatske promjene i migracije
Graziano da Silva istaknuo je kako gotovo 60% ljudi koji pate od gladi u svijetu živi u zemljama pogođenim sukobima i klimatskim promjenama.
FAO navodi 19 zemalja koje su u dugotrajnoj kriznoj situaciji, koja se često suočava s ekstremnim klimatskim događajima kao što su suše i poplave. Broj ljudi koji nisu imali dovoljno hrane, po FAO-u, u razdoblju od 2014. do 2016. pao je na 795 miljuna, što je manje za 21% u odnosu na razdoblje od 1990. do 1992. godine.
FAO je signalizirao visoki rizik od gladi u sjeveroistočnoj Nigeriji, Somaliji, Južnom Sudanu i Jemenu s 20 milijuna ljudi teško pogođenih glađu.
"Ne možemo spasiti ljude stavljajući ih u kampove", rekao je Graziano da Silva. "Kako bismo spasili živote, moramo spasiti životnu sredinu tih ljudi."
Život tih, uglavnom seoskih, ljudi razoren je i "mnogi od njih nisu pronašli nikakav drugi izbor osim povećanja statističkih podataka o migracijama", rekao je Graziano da Silva.
Glavni prioriteti FAO-a za sljedeće dvije godine uključuju promicanje održive poljoprivrede, ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbe, smanjenje siromaštva, rješavanje problema nestašice vode, migracije i podrška životu u ruralnim sredinama, kao i kontinuirani rad na prehrani, ribarstvu, šumarstvu i antimikrobnoj otpornosti.
Foto: soupstock/bigstockphoto.com
Autorica
Više [+]
Magistra agroekonomike s iskustvom u poljoprivredi. Svoje znanje i savjete dijeli i s čitateljima Agrokluba.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Rast je moguć samo zajedničkim snagama. Žito i Podravka mogu u par godina nadomjestiti manjak proizvodnje svinja, ali uz uvjet da se djeluje sinergijski. Da i država ponese dio rizika. Ove godine nova farma nas košta 8 miljuna, a ponudu za... Više [+]
Rast je moguć samo zajedničkim snagama. Žito i Podravka mogu u par godina nadomjestiti manjak proizvodnje svinja, ali uz uvjet da se djeluje sinergijski. Da i država ponese dio rizika. Ove godine nova farma nas košta 8 miljuna, a ponudu za nagodinu imamo na 12, kaže Marko Pipunić, lider Žito grupe.
Klimatske promjene dovode u pitanje ulaganja, mi smo uložili u navodnjavanje, a sad nemamo vodu, zbog niske razine Dunava, rekla je Martina Dalić, čelnica Podravke ukazujući na nove okolnosti.
Konferencija ‘Tko nas hrani’ u organizaciji Jutarnjeg Lista u Čepinu.
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Ovo sa podravkom ti je upitno, jer je država navodno stavila u prodaju svoj dio kolača u podravci, pa ti je podravka upitna u poslovanju. Država ju Više [+] je več više puta spašavala od bankrota.