Najveći potrošač vode u Europi je - poljoprivreda

Zagađenje, prekomjerna upotreba i klimatske promjene ozbiljno ugrožavaju otpornost vodenih resursa u Europi. Prema izvješću Europske agencije za okoliš (EEA) pod nazivom "Stanje voda u Europi 2024: potreba za poboljšanjem otpornosti vodenih resursa", poljoprivreda predstavlja najznačajniji pritisak na površinske i podzemne vode.

Europa nije na dobrom putu da ostvari ciljeve poboljšanja njihovog zdravlja, a prema pravilima EU-a, stoji u priopćenju EEA. Poljoprivreda, kao najveći potrošač vode u Europi, uzrokuje zagađenje zbog intenzivne upotrebe gnojiva i pesticida, prema praćenju država članica. Bez promjena u praksama, potražnja za navodnjavanjem u poljoprivredi vjerojatno će rasti s klimatskim promjenama.

"Zdravlje europskih voda nije dobro. One su suočene s neviđenim nizom izazova koji ugrožavaju njihovu sigurnost", izjavila je u priopćenju izvršna direktorica EEA, Leena Ylä-Mononen.

Prema Izvješću, unatoč napretku, europske vode i ekosustavi i dalje trpe zbog kemijskog zagađenja, uglavnom zbog termoelektrana na ugljen te difuznog zagađenja gnojivima i pesticidima iz poljoprivrede. Degradacija staništa također je široko rasprostranjena.

Klimatske promjene dodatno povećavaju pritisak na ovaj resurs, što otežava zaštitu ekosustava. Prema podacima država članica EU-a, samo 37% površinskih vodenih tijela postiglo je "dobar" ili "visok" ekološki status, što je mjera zdravlja ovih ekosustava, prema Okvirnoj direktivi o vodama EU-a, dok je 29% ostvarilo "dobar" kemijski status u razdoblju od 2015. do 2021.

Ograničen napredak do sada

"Moramo udvostručiti napore kako bismo obnovili zdravlje naših vrijednih rijeka, jezera, obalnih voda i drugih vodnih tijela te osigurali da ovaj vitalan resurs bude otporan i siguran za buduće generacije", objasnila je Ylä-Mononen.

Mjere država članica uspjele su zaustaviti daljnje pogoršanje njihova stanja, rješavanjem određenih kemijskih zagađenja i poboljšanjem uvjeta za neke vrste poput školjkaša i rakova, no nije zabilježen sveukupni napredak od posljednjeg ciklusa praćenja.

Kada je riječ o podzemnim vodama, one su u boljem stanju nego površinske, sa 77% dobrog kemijskog statusa, a u pogledu opskrbe, za 91% podzemnih se smatra da su dobrog kvantitativnog statusa. One su, inače, ključan izvor pitke vode te su potrebne okolišu, poljoprivredi i industriji. 

Što donosi budućnost?

Unatoč tomu, pesticidi i zagađenja gnojivima ostaju problem. Rok koji je postavila Okvirna direktiva o vodama EU-a za postizanje dobrog stanja površinskih i podzemnih bio je 2015. godina, a najkasnije do 2027. godine. S trenutnim tempom napretka, on neće biti ispunjen.

Kako navode u priopćenju, otpornost se u Europi može poboljšati smanjenjem potrošnje i povećanjem učinkovitosti u poljoprivredi, industriji i domaćinstvima. Postavljanje ciljeva za štednju i smanjenje potražnje moglo bi dovesti do konkretnih rezultata i olakšati praćenje napretka, a za bolje upravljanje potrebne su ažurirane informacije o količini i kvaliteti.

Pritisci na vodne resurse moraju se smanjiti, a zagađenje spriječiti prema ciljevima Akcijskog plana za nultu stopu zagađenja. Kratkoročno je potrebno smanjiti upotrebu i ispuštanje štetnih tvari. Obnova rijeka, močvara i tresetišta može stvoriti zdravije ekosustave koji osiguravaju kvalitetnu vodu, skladište ugljik i ublažavaju učinke ekstremnih vremenskih prilika, zaključuju u priopćenju. 

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor