Na teren po informacije

Kako povući novac iz fonda za ruralni razvoj EU, biti dobro informiran ili pak ideju izreči na pravom mjestu kako bi bila pretočena u kvalitetan projekt? U cilju dobre informiranosti i pripreme u Vukovarsko-srijemskoj županiji odlučili su pokucati na vrata svih potencijalnih korisnika u poljoprivredi. "Mišljenje s terena je iznimno bitno. Uz to riječ je o 333 milijuna eura koje stoje na raspolaganju kroz fond ruralnog razvoja", kaže pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu Vukovarsko-srijemske županije Andrija Matić.

Prema njegovim riječima, kako bi se vidjelo kako "dišu" poljoprivrednici, Odjel će ovih dana uputiti svoje ljude na teren, u brojna sela te najistočnije hrvatske županije. Oni će porazgovarati s vlasnicima poljoprivrednih gospodarstava i evidentirati njihove ideje vezane za gospodarenje u budućnosti. U Upravnom odjelu za poljoprivredu nadaju se kako će do kraja kolovoza uspjeti dobiti sve informacije i doznati koje je većinsko raspoloženje poljoprivrednika u vukovarsko-srijemskom kraju.

"Neki nam znaju spominjati Poljsku i napredak koji je ta zemlja ostvarila. Međutim, zaboravlja se kako je Poljska ušla u EU u vrijeme rasta EU. Mi smo ušli u EU u vrijeme maksimalne krize i nakon rata kada su mnogi u poljoprivredi tražili spas, a ne profit i zaradu", ističe Andrija Matić.

Također navodi kako poljoprivreda može predstavljati osnovu za život tek kada poljoprivrednik može upravljati tlom, vodom i šumom, a danas to u Hrvatskoj, kako kaže, nije slučaj. "Tržište CEFTE nam je zatvoreno, a mi smo bili orijentiarani na bosansko i srbijansko tržište i tu su veliki problemi. S druge strane, s tako malo godina pripremnog razvoja nismo uspjeli sve učiniti. Vrlo sam zabrinut. Srednja gospodarstva propadaju i došlo je do raslojavanja", navodi.

Prema njegovom mišljenju, poljoprovredu bi trebalo bolje pozicionirati u nacionalnoj strategiji razvoja što nije slučaj. "Bilo bi dobro kada bi se reklo da primjerice 10 ili 20 posto hrane u turizmu mora biti iz domaćih izvora i tu bi se onda otvorila prilika za našega poljoprivrednika koji bi tada bio siguran da će ono što proizvede i prodati i to na domaćem turističkom tržištu", ističe dodajući kako je hrvatski poljoprivrednik preživio i gora vremena u kojima je bio zatiran, zatvaran i ubijan, pa će i današnja. "Očajavati ne vrijedi. Bitno je odrediti što poljoprivrednik želi biti i u tom pravcu valja djelovati", zaključuje Matić.