Pretraga tekstova
Zbog povećanih prijetnji koje predstavlja prekomjerno iskorištavanje morskih resursa, zagađenje i klimatske promjene potrebne su hitne mjere kako bi se europska mora vratila u dobro stanje, upozorava Europska agencija za okoliš.
Europski oceani, mora i morski život pod pritiskom su ljudskih aktivnosti uključujući posljedice zagađenja, prekomjerni izlov i utjecaj klimatskih promjena, upozorila je Europska agencija za okoliš (EEA) koja napominje da nemamo vremena za novo desetljeće zanemarivanja i zlouporabe ekosustava jer je na pomolu nepopravljiva šteta.
Iako mora i oceani igraju ključnu ulogu u transportu, energetici i prehrambenoj industriji kao i u turizmu te pridonose regulaciji klime, stanovništvo ih i dalje uništava. Naime, morski svijet se suočava s ogromnim gubitkom bioraznolikosti pa tako velik broj morskih vrsta poput tuljana, kitova i bakalara prema analizama pokazuje nepovoljni konzervatorski status.
Greenpeace: Za onečišćenje našeg mora nije kriv otpad iz Albanije i Crne Gore!
Također, trenutna uporaba mora od Baltičkog do Sredozemnog uzima danak što rezultira promjenama u fizičkom, ali i njegovom kemijskom sastavu. Ova vijest je loša jer utječe na našu kvalitetu kao i sredstva za život te ekonomiju.
Prema izvješću, klimatske promjene pojačavaju druge negativne utjecaje na morske ekosustave. Tako će primjerice, prema očekivanjima, nadmetanje u Europskoj uniji za izlov riba, proizvodnju fosilnih goriva, minerala i obnovljive energije rasti što će predstavljati dodatan pritisak na već iscrpljene ekosustave.
Ipak, prema izvješću EEA-e postoje znakovi oporavka morskog ekosustava u nekim područjima kao rezultat značajnih napora koji se koriste već desetljećima kako bi se smanjio utjecaj zagađivača, eutrofikacijom i prekomorskim ribolovom.
Potpisan Plavi manifest, cilj - čišći oceani i mora do 2030. godine
"Još uvijek imamo priliku obnoviti naše morske ekosustave ako djelujemo odlučno i skladno te ako uspostavimo održivu ravnotežu između načina na koje koristimo mora i našeg utjecaja na morski okoliš", kaže Hans Bruyninckx, izvršni direktor EEA-e. Naime, on polaže nade u zeleni plan Europske komisije i nove strategije biološke raznolikosti EU do 2030. godine.
Autorica
Više [+]
Magistra agronomije sa specijalizacijom zaštite bilja i članica Društva agrarnih novinara Hrvatske. Aktivno djeluje u području agrara kroz struku, medije i projekte.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu p... Više [+]
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu pored kuće, na daljinu bi me strefio i drugi infark koliko je vruče i sparno. Malo ubacio jednu slikicu, inače kako cjepam jednu parcelu u dvije kulture ali kulture moraju obvezno biti dobri dusjedi. Sada po ovoj vručini nedem 2km dalje slikat polja to ćemo nekada kasnije kada zahčadi.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Majo nije bilo smrdljivih martina sve dok suncokret nije došao na veličinu oko 1m, a tada samodtalno bez prisile pristizali. Tako bilo i prošle Više [+] godine. Ali ovaj puta nešto brat povješao po vrtu, neznam što ja sam sa leđnom prskalico mjestično prošao sa fungicidom + koktel bio stimulator pa nestali. E sada koji im miris zasmetao nemam pojma.
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Nisam znala da suncokret mami smrdljive martine. KOd mene u bašči se samozasijava više od 10 godina, haha. Ali neka, ima za sve - i za nas i za Više [+] martine, a društva suncokreta se nikad ne bih odrekla. Obožavam ga.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Maja Celin Prvo u katone za jaja nasipaš zemlju, ako ti se igra tada sa pincetom zrno po zrno u udubinu za jaje, ali to je malo zeznuto, rasipaš Više [+] sjeme i na sjeme staviš tanki sloj zemlje. Moraš svaki dan ili svaki drugi dan polagano zaljevati. Možeš jedno vrijeme i na balkonu to raditi nemora odmah na vrt. Kada nikne ako si rasijala tada višak razrijediš ( počupaš ) i staviš na vrt, karton do kartona. E tada je malo muka, ako je suša tada treba svaki dan zlijevati laganini da dno kartona bude mekano da korijen mrkve može probiti karton. Korijen mrkve će probiti samo onaj dio udubine za jaje a gornji dio kartona će ostati netsknut i dalje držati vlagu i štititi od korova. Može se i sada u ovo vrijeme tako posijati pa ćeš imati mrkve do zime ako ne padne snijeg. Može i peršin itd.. bit je nema motike a karton zadrži vlagu. 2024 to isprobali 30.7 i mrkve bilo do prolječa na vrtu. Ja sam sada malo zeznuo vrt jer sam stavio pored njega suncokret koji mami smrdljive martine, dobro da me nisu žena i brat objesili za 🙊🙊🙊😂.
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...? Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...?