Na kiselim tlima dobro uspijevaju krumpir i raž, no pravi hit bila bi američka borovnica

Očito su i stari Gospićani pa i bez znanstvenih istraživanja, uočili da raž i krumpir dobro uspijevaju na plodnim njivama polja oko grada. Sada, uz pomoć grada i zagrebačkog Agronomskog fakulteta, nakon analize tla s tridesetak lokacija, znaju i kakva je kvaliteta tla. 

Naime, obavljene analize tla poljoprivrednih površina na području Gospića pokazuju da je tlo dosta kiselo. Stručnjaci s Agronomskog fakulteta iz Zagreba Stjepan Husnjak i Milan Mesić kažu da se radi o plodnim tlima, dosta kiselima, ali naravno to se da korigirati pravilnom primjenom raznih potrebnih sredstava. Uzorci su tijekom prošle godine uzeti na 30-ak lokacija kod nekoliko poljoprivrednih obiteljskih proizvođača.

Ova istraživanja pokazala su da postoje određena ograničenja kvalitete tla, no uz dobru brigu o tlu, mjere otklanjanja ograničenja itekako bi pomogle. Nažalost, činjenica je, a na to upozorava i prof. Stjepan Husnjak, da se slabo razmišlja i brine o tlu. S ovim projektom koji je u inicijalnoj fazi, ukazat će se na postojeća ograničenja tla, na mjere kojim bi se ograničenja mogla otkloniti, a sve u cilju razvoja poljoprivrede.

Zašto je važna analiza tla? Koji laboratoriji i po kojoj cijeni rade taj posao?

"Svatko tko se dugoročno želi baviti poljoprivredom morao bi poznavati resurs tlo kako bi znao što na njemu uzgajati, kojim mjerama otkloniti ograničenja ako ih ima i tako doprinijeti sebi, poboljšanju resursa i boljoj ekonomskoj opravdanosti poljoprivredne proizvodnje“, kaže prof. Husnjak. 

Prof. Milan Mesić smatra da su ova istraživanja dala itekako iskoristive rezultate. "Za krumpir i raž nema problema i na jako kiselim tlima, a s malom promjenom ph vrijednosti dobili bi se bolji rezultati u poljoprivredi. No postoji kultura, američka borovnica, koja bi odlično išla na kiselim tlima, i ide", kaže prof. Mesić koji savjetuje da ne treba biti previše radikalan u kontekstu zahvata i popravke tla već ih treba prilagoditi uvjetima koje postoje, tradiciji i kulturama koje se ovdje već i uzgajaju, te samo malo modificirati tla bez prevelikih zahvata.

I jednog i drugog stručnjaka pitamo, ili bolje rečeno prenosimo bojazan poljoprivrednika da su cijene analiza uz sva stalna ulaganja u poljoprivredu, velika. Jasno, i analiza i "popravljanje“ tla imaju svoju cijenu, ali, kako kaže prof. Mesić nije isto imati 10, 20 ili 30 tona krumpira. Odnosno kada se uzme u obzir koliko se prinosi povećavaju, ta se cijena vrlo brzo otplati.