Mraz uništio voće, a sada suša prijeti povrtnjacima

Štete u voćarstvu iznimno su velike, saznajemo od pročelnika Upravnog odjela za poljoprivredu, šumarstvo i ruralni razvoj Vukovarsko-srijemske županije Andrije Matića.

Ove godine najviše su stradali upravo voćari, najprije zbog mrazova, a onda su stradali i vinogradari. "Procjene koje smo dali u početku, nakon što je župan proglasio stanje elementarne nepogode, pokazale su da ukupne štete u županiji iznose oko 80 milijuna kuna. Nemoguće je očekivati isplatu ukupnih šteta, ali se mora tražiti drugi način kako pomoći ovoj zaista važnoj grani biljne proizvodnje, s obzirom na to da su veliki nasadi podignuti uz potpore, da su tek sada došli u puni rod i da je šteta izuzetno velika ako bi se odustalo od proizvodnje. Mora se reći da se pokazalo i to da su nasadi ponekad na neprimjerenim terenima s obzirom na nadmorske visine, pa se vidi da su niski tereni pretrpjeli jako velike štete, dok iločki primjer govori da sve što je na 180 i više metara ima zanemarivo malu štetu. Najveće su štete na breskvama, na prostoru naše županije to je čak 91 hektar, što je jako puno. Stradalo je sve što je rano cvalo, imamo čak i nešto badema, a stradali su i orasi, lješnjaci, rane šljive, trešnje te nektarine. Šteta je ponegdje možda i stopostotna”, kaže pročelnik Matić. On se osvrnuo i na povrtlarsku proizvodnju: "Valja reći da ona iz godine u godinu raste. Taj stalni rast nema razlog samo u promjeni promišljanja i investiranja nego i u tome što je ta proizvodnja bila zanemarena na ovom prostoru. Stotinjak povrtlara ima zaštićeni prostor - plastenik ili staklenik, i oni ne ovise o vremenskim utjecajima, dok je broj onih koji to rade na otvorenom oko 750. Prethodnih godina taj je broj bio do 200, pa je očito da su novi sustav potpora i ukupni problemi u poljoprivredi utjecali na to da ljudi pomalo mijenjaju i strukturu proizvodnje i svoje radne aktivnosti te se sada, težeći i novim radnim satima i novom dohotku, odlučuju na povrtlarenje u okviru klasičnog ratarenja. To govorim zato što kukuruz šećerac, lubenice, krumpir ne zahtijevaju baš neke nove spoznaje ili neka nova posebna znanja, slični su klasičnom ratarenju, ali ipak se ubrajaju u povrtlarstvo, a donose značajno više prihoda poljoprivrednom gospodarstvu. Bilo kako bilo, u našoj županiji već je nekih 1.700 hektara povrća pod intenzivnom proizvodnjom i to je dobar razlog za zadovoljstvo u odnosu prema prethodnim godinama", kazao je Matić. Inače, kada je o povrtlarstvu riječ, zasad nema problema oko vode i navodnjavanja, ali ako se nastavi suho ljeto, posljedica bi moglo biti. Trenutačno su najveći problem dosadašnje velike vrućine i sparine, koje su, unatoč tome što se povrću daje dovoljno vode, već prouzročile štete na mnogim povrtlarskim kulturama.

Autor: Roberta MESIĆ