Premda se pojavila informacija da je Hrvatskoj rok produljen do 2023., povjerenik za poljoprivredu Janusz Wojciechowski, na to je pitanje odbio odgovoriti novinarima Euractiva.
Hrvatska vlada je zatražila produljenje moratorija na prodaju državnog i privatnog poljoprivrednog zemljišta stranim državljanima i pravnim subjektima, no je li on doista i odobren, kako se ovih dana pojavila informacija, povjerenik za poljoprivredu Janusz Wojciechowski odbio im je odgovoriti, piše Euractiv.
Naglasio je, pišu, da u načelu pristup zemlji treba biti jednak za sve građane EU-a, iako u potpunosti i razumije zašto neke članice uvode određena ograničenja.
Napomenuo je i da je 52% poljoprivrednog zemljišta Europske unije koncentrirano u rukama svega 3% vlasnika. "To je razlog zbog kojeg prava za kupnju zemljišta treba pratiti i kontrolirati", zaključio je povjerenik.
Iz Euractiva podsjećaju i da je kao dio Sporazuma o pristupanju Hrvatske, EU odobrila prijelazno razdoblje od sedam godina u kojem hrvatsko zemljište mogu kupovati samo njezini poljoprivrednici. Prijelazno razdoblje traje od 2013. godine pa sve do 1. srpnja 2020. godine, ali je sporazumom o članstvu predviđena i mogućnost produljenja roka na još tri godine, ako su razlozi zbog kojih je zabrana uvedena još uvijek valjani.
Produljene su iz Ministarstva poljoprivrede zatražili i prije isteka roka, pojašnjavajući kako i dalje stoje razlozi zbog kojih je moratorij i uveden.
I sama ministrica Marija Vučković, navodi Euractiv, izjavila je nakon neformalnog sastanka ministara poljoprivrede EU da hrvatska vlada još uvijek čeka službeno očitovanje Europske komisije o tome.
Očekujemo objavu odluke Europske komisije uskoro. Hrvatska se potrudila argumentirano obrazložiti i podacima potkrijepiti svoj zahtjev. Vjerujemo u pozitivnu odluku, kažu iz Ministarstva poljoprivrede.
Naglasila je i kako Zahtjev za produljenje ne podrazumijeva da Zajednička poljoprivreda politika nije bila učinkovita u proteklih sedam godina. Glavni razlog je strah da bi, dopusti li se kupovina zemljišta, u kratkom roku moglo biti 'razgrabljeno', posebice jer je plodno i jeftinije nego u ostalim zemljama. "Zato mislim da je naš zahtjev opravdan. Želim još malo zaštititi naše poljoprivrednike“, poručila je Vučković.
Prema podacima Eurostat-a, cijena obradive zemlje u Hrvatskoj iznosi u prosjeku 3.285 eura po hektaru, što je čini jednim od najjeftinijih u EU, poslije jugozapadnog dijela Bugarske, najsjevernijeg i najmanje naseljenog dijela Švedske i Estonije.
Prema zahtjevu, bude li odobren, moratorij će biti produljen do 30. lipnja 2023. godine.
"Očekujemo objavu odluke Europske komisije uskoro. Hrvatska se potrudila argumentirano obrazložiti i podacima potkrijepiti svoj zahtjev, pri čemu zahvaljujemo na suradnji i Državnom zavodu za statistiku, Ministarstvu pravosuđa, Ministarstvu uprave, Hrvatskom centru za razminiranje, Državnoj geodetskoj upravi te nadležnoj upravi Europske komisije. Vjerujemo u pozitivnu odluku", odgovorili su za Agroklub iz Ministarstva poljoprivrede.
Izvori
Tagovi
Autorica
Požar zahvatio pšenicu, rolo bale i kombajn 51-godišnjaka, u pomoć priskočili radnici Belja
Zmija progutala poljoprivrednika: Je li to doista moguće?
Stiže kritično razdoblje za voćnjake i vinograde: Evo što preporučuju stručnjaci
Norveški junak Svjetskog prvenstva Haaland već planira život na farmi nakon nogometne karijere
Nakon 100 dana na mjestu predsjednika HPK Željko Mihelić najavio odlazak
Ministar o otkupu žitarica: Cijenu pšenice ne možemo odrediti, ali pripremamo nova pravila igre
Stotine milijuna dolara štete: Ruski napad sravnio jednog od najvećih proizvođača jaja u Europi
Radikalna reforma u Danskoj: Premijerka ukinula Ministarstvo hrane, poljoprivrede i ribarstva
Namjerno izazvao požar kod Imotskog? Uhićen 49-godišnjak
Na dnu Jonskog mora pronađen 2.400 godina star brod s više od 300 amfora vina
Vrtlarenje u kvadratnim gredicama - metoda koja je potpuno promijenila pristup uzgoju hrane
Claas connect u 2026. donosi novu razinu digitalnog upravljanja poljoprivredom
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Majo nije bilo smrdljivih martina sve dok suncokret nije došao na veličinu oko 1m, a tada samodtalno bez prisile pristizali. Tako bilo i prošle Više [+]
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Nisam znala da suncokret mami smrdljive martine. KOd mene u bašči se samozasijava više od 10 godina, haha. Ali neka, ima za sve - i za nas i za Više [+]
Đuro Japaric
prije 6 godina
Pita Marta , tko će u Hrvatskoj pokrenuti , reformirati poljoprivredu ? Poslao sam prijedlog ; hdz , sdp , ids . hss , most , Domovinski pokret , Živi zid da se imenuje POVJERENSTVO DO 30 . 6 . za pisanje NACRTA ZAKONA ZA HRVATSKU AGRARNU REFORMU ! Milanoviću je upućen prijedlog da predloži izmjenu više članaka hdz - sdp ustava , pa tako da po UZORU na SRBIJU , Zakon može predložiti 20 tisuća birača , u SRBIJI JE 30 TISUĆA !
Marta Radić
prije 6 godina
Odavno nismo mi svoj na svome!
Marta Radić
prije 6 godina
Da "mi hrvati" imamo ...okidač... Ako se i dopusti prodaja , naravno da neće nitko iz vana kupiti , jer su nam zemljišne knjige u banani.. uh kako sam na to zaboravila.. Ma ljudi moji ..tko će to u RH pokrenuti , reformirati poljoprivredu...pa to je mukotrpan i dugoročan posao , puno interesa....a mandat traje samo 4 godine...treba to iskoristiti!
Đuro Japaric
prije 6 godina
Da , i ja sam stranac u ovom sranju od države pa 20 g ne mogu kupiti ni jednu parcelu u vlasništvu Republike Sranje ! Kako vlasnici privatnog zemljišta misle , da prodajemo zemlju strancima , Marta 1 parcelu proda Nijemcu , drugu Mađaru , treću Talijanu pa na temelju SMEĆA zvanog Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima , IMAMO nastavak usitnjavanja zemlje i povećanje broja vlasnika ! HRVATSKA AGRARNA REFORMA , PRIJEDLOG JE POLITIČARIMA i tupavim Hrvatima da se u to ide !
Tomi Haha
prije 6 godina
Sva sreća pa u našem kraju nije prošla komasacija, stranci nemaju šanse :)
Marta Radić
prije 6 godina
Treba omogućiti strancima da kupuju zemljište. Možda mi na selu profitiramo , jer upitno je , da li poljoprivreda u RH ima budućnost. Tko se odluči napustiti , neka proda strancima za neku puno bolju cijenu od one koja je sada kod nas. Možda stranci budu bolji poljoprivrednici?