Mitovi i zablude o gnojidbi

Brojni su mitovi i zablude u biljnoj proizvodnji, zbog kojih proizvođači često muku muče. Neke zablude imaju neznatne posljedice, dok druge mogu nanijeti veliku štetu i biti "skupe" za proizvođača. Iz tog se razloga se pojavila potreba za objašnjenjem nekih mitova i zabluda u biljnoj proizvodnji:

Ako je prošla godina bila rodna i u narednoj treba primijeniti istu gnojidbu

• Vremenski uvjeti, a time i svi ostali (zemljišni, biljni, ekonomski i dr.) nikada nisu jednaki. Sve to utječe na ishranu biljaka pa gnojidba ne može biti svake godine identična.
• Možete li se sjetiti kada je posljednji puta bila "normalna" godina?

Mineralna gnojiva su jedina prava opcija

• Alternativne opcije gnojidbe mogu biti dobar način smanjivanja troškova proizvodnje
• Organska gnojiva su vrlo dobar izvor hranjivih tvari, obično su jeftinija od mineralnih, a mogu se primjenjivati kao osnovni izvor hraniva ili nadopuna mineralnoj gnojidbi
• Organska gnojiva, zelena gnojiva, međuusjevi (živi malč) i pokrovni usjevi, pored obogaćivanja tla hranjivim tvarima, vrlo su učinkovit način poboljšanja strukture tla, zadržavanja vode u tlu i sprječavanja rasta korova.

Način i intenzitet navodnjavanja ne utječe bitno na usvajanje hraniva

• Zapravo, praksa navodnjavanja izravno utječe na usvajanje hraniva iz tla
• Kod premalo vlage u tlu, usvajanje hraniva opada zbog slabe aktivnosti korijena, ali i zbog slabog dotoka hraniva do korijena (kretanjem vode kroz pore tla ili difuzijom)
• Kad je u tlu previše vode, korijen nema na raspolaganju dovoljno kisika za svoju aktivnost, pH pada, a hraniva mogu biti isprana iz zone korijena, pa i izgubljena ako se nađu u podzemnoj vodi

Kukuruz je ljubičast kad je proljeće "hladno"

• Optimalna pH reakcija tla za kukuruz je 6-7, što je također optimalno i za mineralizaciju organskih rezervi tla. Međutim, u kiselim uvjetima, uz suvišak vode u tlu i "hladnije proljeće" često dolazi do problema usvajanja fosfora u ranom porastu kukuruza. Preduvjet pojave ljubičaste boje uz usporen porast kukuruza su sljedeći:

1. Kiselo ili ekstremno kiselo tlo
2. Tlo zasićeno vodom pa je: kiselost tla još niža, raste koncentracija slobodnih iona koji "blokiraju fosfate" i korijen nema dovoljno kisika što uvjetuje blokadu usvajanja fosfora (i drugih hraniva),
3. Rast sinteze ljubičastog antocijana i
4. Kukuruz je ljubičast, a zastoj u njegovu porastu evidentan

• Najbolje rješenje, odnosno kontrola štete je kultivacija kukuruza uz primjenu KAN-a "pod kultivator" i bez intervencije s kompleksnim NPK gnojivima (npr. 15:15:15) jer će plitak unos P i K kasnije zaustaviti porast korijena u dubinu i izložiti kukuruz utjecaju suše. Nakon kultivacije i sušenja površinskog sloja ubrzo će doći do nestanka simptoma deficita P i to čim korijen "probije" redukcijsku zonu koja je posljedica zasićenja tla vodom ili visoke razine podzemne vode.

Izvor: Vukadinović i Bertić: Filozofija gnojidbe: Sve što treba znati o gnojidbi, Osijek 2013.

Slika: fotokostic