Miroslav Mišković: Poljoprivreda ne može živjeti samo od poticaja

Delta Holding nije odustala od investiranja na hrvatsko tržište, a pritom je zainteresirana za ulaganje u sektor hotelijerstva i agrara, posebno nakon što se raščisti komplicirana situacija u bivšem Agrokoru, istaknuli su predstavnici kompanije na konferenciji za regionalne novinare iz pet zemalja u Zaječaru.

Delta Holding je, naime, okupila novinare iz Slovenije, Bugarske, Sjeverne  Makedonije, BiH i Hrvatske kako bi im prezentirao jedinstveni projekt Naše selo, ali i najavila moguće investicije u našoj regiji, od Ljubljane, Zagreba, Banja Luke do Skoplja i Tirane, za što imaju osigurano 600 milijuna eura.

Delta agrar otkupljuje soju u Hrvatskoj

Generalna direktorica Delta investicija Zorana Burlić poslovni ambijent u Hrvatskoj ocjenjuje dobrim i smatra da ne bi trebali imati problema ako krenu ulagati na hrvatsko tržište, kao što su već učinili u Sloveniji, BiH i Bugarskoj.

Na pitanje hrvatskih novinara jesu li zainteresirani i za preuzimanje nekih od agrarnih kompanija iz sustava Fortenova grupe, odnosno bivšeg Agrokora, kazala je kako interes postoji, ali da je trenutno ta kompanija u procesu restrukturiranja. Ustvrdila je da je situacija komplicirana i dok se ne raščisti, ne može ništa konkretno reći. Uz to, kazala je da nisu u kontaktu s hrvatskom Vladom.

Delta je već prisutna na hrvatskom tržištu, s tvrtkom koja trguje poljoprivrednim proizvodima. Direktor distribucije Delta Agrara Luka Popović, kazao je da je samo prošle godine Delta na hrvatskom tržištu otkupila oko 20.000 tona soje, a da otkupna cijena soje ovisi o kretanju robe na burzama.   

Kompanija je u 2018. godini ostvarila prihod od 497 milijuna eura, što je rast od devet posto prema godini ranije, od čega u agraru 236 milijuna eura. Delta agrar ima tisuću zaposlenih i 15.000 ha zemlje u Srbiji, a bavi se inovativnim stočarstvom, ratarstvom, voćarstvom, vinogradarstvom i izvozno je orijetirana na desetak svjetskih tržišta. 

Hektar zemljišta na selu tisuću eura  

Projekt ''Naše selo'' je kompanija pokrenula krajem prošle godine u dva sela u okolici Zaječara, gdje stotine sela nema trgovinu, a djece je sve manje. Cilj mu je pokazati kako sela mogu opstati, uz potrebna ulaganja u edukaciju poljoprivrednika, proizvodnju, otkup i prodaju proizvoda, nove tehnologije...

Vlasnik kompanije Miroslav Mišković je kazao da je selo u Srbiji najveći problem jer ubrzano nestaje, a država, kao i u zemljama u našoj regiji, malo čini za opstanak sela, zato su sami pokrenuli projekt Naše selo. "Poljoprivreda ne može živjeti samo od poticaja, iako su oni nužni, ali poljoprivreda se više ne može raditi kao što su je radili naši djedovi, jer je jako otišla naprijed", kaže. 

Prilikom obilaska dva domaćinstva, a ukupno je 40 gospodarstava uključeno u projekt, Mišković je upozorio da kukuruz treba sijati u Vojvodini, a ne na jugoistoku Srbije gdje su prinosi u rangu desetine onih u razvijenim zapadnoeuropskim zemljama. Vlasnik kukuruza i stočne farme Živorad Trucić se požalio na sušu koja je uvelike smanjila prinose, pa klip kukuruza izgleda upola manji od uobičajnog, a nije zadovoljan jer poticaji kasne. Ima šest krava i 40 ovaca, za čiji je ovčarnik podigao beskamatni kredit, koji mu pokriva Delta u sklopu projekta, u iznosu od 3000 eura.

Mišković mu je savjetovao da obvezno poveća broj ovaca na 100 da bi mogao od njih i živjeti. Trucić ističe da se proizvodnja kravljeg mlijeka u Srbiji više ne isplati, pa je prešao na ovce, sorte virtemberg i pramenka. Kako smo čuli ima dva traktora, IMT iz 1981., a URSS iz davne 1976. te 24 ha zemlje, od čega 16 svoje i 10 u zakupu. "Vidio sam da u Hrvatskoj i Sloveniji poljoprivrednici imaju barem novije traktore, a to kod nas na selu, koje izumire, jer mladi odlazi, nije slučaj", požalio se. 

S druge strane, mladi poljoprivrednik Zoran Stojkić ima tri ha dunja, kojih u Srbiji ima ukupno 5.000 ha. I on je probao raditi u Francuskoj, ali se vratio na selo, dok su njegovi roditelji ostali u Njemačkoj. Planira i proširiti nasade jer se hektar poljoprivrednog zemljišta na jugoistoku Srbije, može kupiti već za tisuću eura. Stojkić je za voćnjak uzeo bezkamatni kredit u iznosu od 7.300 eura na pet godina, uz godinu dana počeka.

Ovce se janje tri puta u dvije godine

Intezivna proizvodnja janjadi se odvija na stočarskoj farmi Vražogrnac, najvećoj u regiji, koja se nalazi nedaleko Zaječara, a gdje se nalazi 2.000 ovaca francuske mesne pasmine ovaca Il de France. Cilj je imati čak 6000 ovaca i godišnje 15.000 janjadi, nakon što su  prije tri godine odustali od tova bikova.

Voditelj farme Dušan Miličević kaže da je proizvodnja organizirana na tjednom nivou, kad se ojanji 40 ovaca, po sistemu tri janjeta za dvije godine, a sve zahvaljujući vrhunskoj genetici i umjetnom laparoskopskom osjemenjivanju 70 ovnova na farmi. Uz to, kaže, važna je i silaža, koja zahvaljujući inovativnoj foliji može izdržati godinu dana, a farma ima deset radnika.

Obližnju farmu svinja Halovo, koja je u karanteni zbog registrirane pojave ASK-a, nismo vidjeli, a čuli smo od naših domaćina da tisuću krmača godišnje proizvede 35.000 tovljenika.

Planovi su veliki, a u Delta agraru nastoje raditi ono što drugi nemaju. Sve skupa je rezultat da Srbija ima suficit u proizvodnji hrane od 1,2  milijarde dolara godišnje, a samo pšenice godišnje izveze u vrijednosti 196 milijuna dolara.