Mađarska: Ispitivat će cjepivo protiv afričke svinjske kuge na divljim svinjama

U planu je testirati cjepivo protiv afričke svinjske kuge na divljim svinjama. Istraživači namjeravaju postaviti mamce u hrani koji sadrže eksperimentalno cjepivo, a ciilj je imunizacija oko 300 divljih svinja u šumama Mađarske, a lokacija još nije odabrana, navodi se u priopćenju Europske komisije. 

Međunarodna suradnja

José Manuel Sánchez-Vizcaíno, vođa istraživčkog tima i profesor za zdravlje životinja na Sveučilištu Complutense u Madridu u Španjolskoj, navodi da smanjenje bolesti u populaciji divljih svinja znači da se neće morati cijepiti domaće.

Ovaj eksperimentalni lijek je kreiran u okviru istraživačkog projekta pod nazivom VACDIVA, a sufinanciran je s više od devet milijuna eura iz sredstava EU, što je oko 90 posto ukupne cijene projekta. Cjepivo je rezultat međunarodne suradnje laboratorija u Europi, Africi i Kini. Očekuje se da će na tržištu biti dostupno 2024/25. godine.

Širi se na zapad

Iako je afrička svinjska kuga bezopasna za ljude, zbog te je bolesti ugrožena europska industrija svinja vrijedna više milijardi eura. U EU ima oko 130 milijuna svinja, a najveći broj je u Španjolskoj, Njemačkoj, Francuskoj, Danskoj i Nizozemskoj. Nakon slučajeva zaraze u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Srbiji, širi se zapadnim dijelom Unije. Zahvaćene zemlje su i Bugarska, Češka, Njemačka, Grčka, Italija, Latvija, Poljska i Rumunjska.

EU je vodeći svjetski izvoznik svinjskog mesa i drugi najveći proizvođač nakon Kine. Dok se širila Europom 2023., ova je zarazna bolest dosad bila izvan zemalja poput Francuske, Španjolske ili Portugala. No, ističe EK, bilo bi dovoljno da osoba koja se iskrca s broda u bilo kojoj od tih zemalja baci kontaminirani sendvič sa šunkom kojeg bi mogla pojesti divlja svinja i zaraziti se. 

Naime, infekcijski materijal se širi preko divljih i domaćih svinja, ljudi i(li) svinjskog mesa. Virus može opstati na odjeći, čizmama i gumama, kao i u proizvodima od svinjetine kao što su šunka i kobasice. Može preživjeti godinama jer mu odgovaraju niske temperature, odnosno 500 do 600 dana u smrznutom obliku, a na šunki, primjerice, 600 do 700 dana.

Detalje istraživanja pogledajte ovdje.