Pretraga tekstova
Proizvodnja uree i amonijaka u Kutini, otkud sam ja, stoji već neko vrijeme. Upitno je hoćemo li za iduću sjetvu moći imati cjenovno pristupačna i hoće li uopće biti dovoljno gnojiva, upozorio je saborski zastupnik Željko Lenart.
“Cijene umjetnih gnojiva nisu porasle nego podivljale", reagirao je zastupnik HSS-a Željko Lenart u Saboru, ukazujući na, kako je rekao, tragediju koja se događa u poljoprivrednoj proizvodnji u Hrvatskoj.
Propalo je stočarstvo, mljekarstvo, povrtlarstvo i voćarstvo. Jedino što opstaje je ratarstvo, no izrazio je bojazan da se i tom sektoru sprema crni scenarij.
Kako bi slikovito dočarao cijelu situaciju uzeo je za primjer vlastito gospodarstvo od 26 hektara. Prošle godine su ga umjetna gnojiva za sjetvu ukupno koštala 45.000 kuna s PDV-om, dok bi po današnjem cjeniku to bilo 130.000 kuna i to samo za gnojivo.
"Vjerujte mi da mnoga manja gospodarstva neće moći platiti ovakav iznos koji možda čak niti nije konačan. Mnogi će morati prepoloviti ili tri puta manje gnojiti. A znate što to znači? To znači da će nam proizvodnja pasti za barem u pola u prvoj godini, a druge godine još i više jer postoji još nešto zaliha u tlu koje će se koristiti, ali one će se istrošiti”, upozorio je zastupnik
Također, podsjetio je i kako se zalagao da Petrokemija treba ostati u pretežito većinskom državnom vlasništvu.
“Ja sam iz Kutine. Proizvodnja uree i amonijaka u Kutini stoji već neko vrijeme. Upitno je hoćemo li za iduću sjetvu moći imati cjenovno pristupačna i hoće li uopće biti dovoljno gnojiva", istaknuo je dodavši kako država više nema utjecaja na proizvodnju umjetnih gnojiva koja su hranjiva za proizvodnju hrane i bez kojih je nezamisliva intenzivna poljoprivredna proizvodnja koja hrani stanovništvo.
Upitao je zbog čega su gnojiva poskupila 300 posto kad plin u Hrvatskoj nije poskupio triput više. Gdje je sada Vlada RH da se oglasi o ovome problemu. Da sjedne s vlasnikom Petrokemije i pokuša pronaći model da to ne bude tako, pita se.
Cijene repromaterijala lete u nebo, pred nama je najskuplja sjetva u povijesti
Mišljenja je da će biti problema i s uvozom gnojiva. "Već smo sada korak od gladi, a ako pandemija pojača, stvari će se zakomplicirati. Sada je dostupnost i opskrba robom u problemu, a ako se ovako nastavi, što ćemo jesti u narednim godinama”, upitao je Lenart.
Tagovi
Željko Lenart Poljoprivredna proizvodnja Cijene gnojiva Umjetna gnojiva Glad
Autorica
139
Kukuruz kako ga ja zovem svaštara, hibrida izmješano četri fao grube u jednoj parceli. Proljetna brazda, preorana livada 10.3.2025 god ono da si zasladim dan poslije rođendana ono kako bi neki rekla ajde da probamo a ko je brobao taj se i u... Više [+]
Kukuruz kako ga ja zovem svaštara, hibrida izmješano četri fao grube u jednoj parceli. Proljetna brazda, preorana livada 10.3.2025 god ono da si zasladim dan poslije rođendana ono kako bi neki rekla ajde da probamo a ko je brobao taj se i usra... ali očito da ja nisam.
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Vedran Stapić To sam trebao inače spojiti sa ovom velikom parcelom koja je 4,67 h ali je problem neznam gdje beton što su pronašli plin, nemogu ga Više [+] nikako napipati gdje je da nepotrgam plug. A i ovo što preorao tu su bile nekada kažu dvije kuče ali sa plugom sam našao i treču i sada me u jesen čeka dobar posao, vađenje temelja iz zemlje ali je bio i bunar tu negdje po saznanju drugih ljudi pokriven je sa daskama.
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Vedran Stapić Žao mi je samo što nisam ubacio nešto KWS sjemena. Več sam išao na ossk Drava. I sada več mogu zaključiti gdje i što za iduču godinu Više [+] spajati ( mješati ) na parcele ali dvije različite sorte to radim zbog oplodnje. Prije ako sam išao samo sa jednim hibridom oplodnja nije bila dobra pa nije bilo ni prinosa.
Vedran Stapić
prije 3 tjedna
Da, zato i postoje različiti hibridi, da ih se proba u raznim taktikama Da, zato i postoje različiti hibridi, da ih se proba u raznim taktikama
Damir Senjan
prije 4 tjedna
Vedran Stapić Izgleda sav super kakva je sušna godina. To je OSSK hibrid jedino što kod nas pri vrhu Bilogore uspjeva i u sušama. Da nije suša bilo Više [+] bi fenomenalno. Problem što ubrzano niče Koštan sada u ovoj suši. Ovdje sam utrpao Tomasov, Filingran, Drava, nešto sitno staroga sjemena 596. Na ostale parcele isto mješam ali tamo sam išao sa dvije različite grupe u jednome redu Filigran nešto više nego Tomasov. Sve što je Ossk kod mene nema problema. Bc idt več su daleko slabiji. Zato ja to i zovem svaštara jer moraš isprobati da naučiš koje sorte su za tvoj kraj, nije sve isto što zasijati ili zasaditi.
Vedran Stapić
prije 4 tjedna
Izgleda prilično dobar, u odnosu na mnoge druge table u Slavoniji i Baranji Izgleda prilično dobar, u odnosu na mnoge druge table u Slavoniji i Baranji
Đuro Japaric
prije 3 godine
Tragedija za OPG počela je 2001 izborom Pankretića za ministra poljoprivrede u SDP , a poslije i u HDZ vladi , za 8 godina preko 180 lokalnih vlasti nisu raspisali ni1 natječaj za državnu zemlju u korist OPG ! Izmjenom poticaja podstakli su uništavanje stočnog fonda i tako smo ušli u EU sa minimalnim površinama i stočnim fondom ! SADA , Lenart , Beljak i njihova partijska drugarica Petir , NEKA vode BITKU za DRUGAČIJI Zakon o poljoprivrednom zemljištu ! NEMA gladi dok ima novaca za uvoz , a penzioneri sa 1 000 i nešto kuna neka ližu SLADOLED , jedan prije , a drugi poslije podne , jer BEZ gospodarskog razvoja nema pomaka , a pomaka NEMA NI SA PLENKOVIĆEM !
Đuro Japaric
prije 3 godine
Ovih dana kupio sam nešto gnojiva iz Kutine te dio 7-20 - 30 Zorke iz Šapca ( Srbija ) . Što će proizvođači i trgovci nuditi u budućnosti i po kojoj cijeni ?