Legalizacija poljoprivrednih objekata ili prosvjedi

Više od 90 posto poljoprivrednih objekata u Hrvatskoj, prije svega staja, nema građevinsku dozvolu pa se ne mogu ni registrirati već na jesen, što je nužno za dobivanje poticaja u Europskoj uniji. Ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Petar Čobanković obećao je predstavnicima dvadesetak seljačkih udruga, s kojima se ovih dana susreo u Pleternici, kako je Vlada učinila sve da legalizacija objekata koji se koriste u poljoprivredi krene od jeseni uz najmanje troškove. Uz to, pozvao je i jedinice lokalne samouprave da pomognu u dijelu povezanom s komunalnim naknadama.

Da bi domaći poljoprivrednici mogli koristiti novac iz Unijinih fondova, objekti u kojima se odvija proizvodnja moraju biti sagrađeni uz važeće dozvole. »Sve ono što se može legalizirati, intencija je zakona da se legalizira«, ističe Čobanković. S druge strane, predstavnici Hrvatske poljoprivredne komore (HPK), govoreći o legalizaciji poljoprivrednih objekata, upozorili su ovih dana na to da su za poljoprivrednike neprihvatljiva rješenja iz Zakona o legalizaciji bespravno sagrađenih objekata koji je 20. srpnja donio Hrvatski sabor.

Time se zakonom, kažu, poljoprivredna gospodarstva stavljaju u isti položaj, što znači i isti trošak, kao kuće za odmor i drugi do sada nelegalizirani objekti.

HPK je dopisom o ovoj temi obavijestio Vladu, ali dvadesetak dana od toga nema ni odgovora ni reakcije. U HPK-u podsjećaju na dobro iskustvo Slovenije koja je u 10 godina prije ulaska u EU legalizirala najveći dio poljoprivrednih objekata. S tim su iskustvima, kažu, zahvaljujući sastanku u ožujku, bila upoznata resorna hrvatska ministarstva, ali je zakon ipak donesen u ovom za poljoprivrednike posve neprihvatljivom obliku.

Poljoprivrednici su ovim zakonom dovedeni u drugorazredan položaj, upozoravaju iz HPK-a.

Ako se problem legalizacije poljoprivrednih farmi i objekata ne bude kvalitetno rješavao, mogući su i novi prosvjedi.

Podsjetimo, seljačke su udruge dale državi rok od mjesec dana (do 15. rujna) da odgovori na njihove zahtjeve koji se, prije svega, odnose na isplatu poticaja, odštete za proizvođače povrća, ali i legalizaciju imanja.

No, novi je zakon, kako tvrde poljoprivrednici, zakomplicirao legalizaciju poljoprivrednih objekata, prije svega staja, koje su poljoprivrednici gradili i uz pomoć države, ali bez potrebnih papira.

Poljoprivredni objekt, bilo da se radio o staji, sušari ili skladištu, nije kuća, ali mora imati građevinsku dozvolu.

Postoji put da njihovo legaliziranje bude lakše. To radi udruga Simentalac iz Kutjeva te sirane u Šibensko-kninskoj županiji. Do sada je šest sirana dobilo potrebe dozvole za svoje objekte, potkraj godine njih još sedam trebalo bi dobiti dozvole, a u planu je da zeleno svjetlo dobije još 10 sirana.

Valjana dokumentacija, prije svega građevinska dozvola za poljoprivredno dobro, ali i svjedodžba o položenom ispitu za sirara, put su do rješenja za prodaju sira na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu (OPG-u), tržnicama i ugostiteljskim objektima.

Država sufinancira nabavu opreme za imanje, ali i vlasnik nešto mora sam uložiti u stjecanje uvjeta za proizvodnju hrane za tržište.

Prije svega riječ je o odgovarajućem prostoru objekta na gospodarstvu u kojem se proizvodi hrana za tržište. Tu ne smije biti improvizacije koja najčešće završava tako da objekt ne dobije potrebu dozvolu.

No, da bi on radio uspješno, nužno je smanjiti veterinarske troškove koji sad iznose i 50.000 kuna na godinu.

U Udruzi Simentalac kažu da se udruživanjem više uzgajivača stoke može doći i do jedne trećine manjih troškova.