Lakše do ulaganja u ruralna područja - Europska komisija izdaje vodič za sve EU fondove

Pravo je vrijeme za razgovor o izazovima i potrebama poljoprivrede jer je diljem svijeta broj gladnih u porastu, poručio je povjerenik Europske komisije Janusz Wojciechowski u video obraćanju sudionicima 4. Dana poljoprivrede, ribarstva i šumarstva koji su se održali u Osijeku.

Na dvodnevnoj konferenciji koja je okupila najviše predstavnike državne i javne uprave te lokalne zajednice, povjerenik EK za poljoprivredu naveo je da je 222 milijuna ljudi u 53 zemlje pogođeno nesigurnošću opskrbe hranom. U isto vrijeme, predviđanja do 2050. godine pokazuju potrebu za proizvodnjom 60 posto više hrane za prehranu svjetske populacije od više od 9 milijardi ljudi. 

U međuvremenu, poljoprivrednici diljem Hrvatske, Europe i svijeta nose se s klimatskim promjenama. Prošle godine posjetio je Grčku i Sloveniju gdje je iz prve ruke vidio posljedice poplava i šumskih požara. Nadalje, rekao je, popis poljoprivrednih gospodarstava iz 2022. naglasio je društvene izazove s kojima se suočava poljoprivredna zajednica.

"Broj poljoprivrednih gospodarstava u Europi se smanjuje, s 12 milijuna u 2010. na 9 milijuna u 2020. godini. To znači da smo gubili 800 gospodarstava dnevno, dok prosječna starost poljoprivrednika nastavlja rasti", kazao je Wojciechowski te istaknuo da nam je potreban pouzdan i otporan prehrambeni sustav, kako bismo se suočili s tim izazovima.

Kakav sustav trebamo?

Povjerenik za poljoprivredu objasnio je da trebamo sustav koji pruža sigurnost u dostupnosti i pristupačnosti hrane građanima, te koji pruža stabilnost u životima naših poljoprivrednika i gospodarstava ruralnih područja, kao i održivost, štiteći našu klimu, biološku raznolikost i prirodne resurse.

"Trebamo prehrambeni sustav koji omogućava solidarnost s međunarodnom zajednicom, kako bi održali globalnu opskrbu hranom kroz trgovinu i suradnju. Za postizanje tog sustava potrebni su nam poljoprivrednici Hrvatske. Oni imaju važnu ulogu, a pružanje podrške toj ulozi u središtu je Zajedničke poljoprivredne politike", rekao je.

U tom cilju, ključnom vidi potporu ZPP-a, s obzirom na važnost poljoprivrede i ruralnih područja u Hrvatskoj koja ima više od 130 tisuća PG-ova, od kojih su većina mala obiteljska gospodarstva s manje od 10 hektara zemljišta.

Nadalje, ruralna područja čine 63 posto površine Hrvatske i u njima živi više od 42 posto hrvatskog stanovništva. Stoga te brojke daju kratak pregled jasne slike da su "poljoprivredna gospodarstva i ruralna područja ključna za društveno, gospodarsko i okolišno tkivo Hrvatske i kao takvi, moraju biti zaštićeni i podržavani te im je potrebno omogućiti da ostvare svoj puni potencijal".

Od pristupanja RH EU, ZPP podržava ekonomski napredak poljoprivrednih gospodarstava te je pomogao olakšati njihovo restrukturiranje i modernizaciju, objasnio je povjerenik za poljoprivredu. Naveo je nekoliko brojki, primjerice, da je gotovo 2.700 gospodarstava dobilo investicijsku potporu, 6.000 poljoprivrednika dobilo je potpore za početak poslovanja i razvoj malih gospodarstava, a oko 1.800 malih poljoprivrednika za pokretanje svog posla.

65 posto stočnog fonda obuhvaćeno plaćanjima za dobrobit životinja

U nadolazećim godinama nacionalni Strateški plan ZPP-a, nastavit će ovu ključnu potporu.

"Pozdravljam snažan društveni aspekt tog plana -  pružiti pravedniju potporu malim i srednjim poljoprivrednicima i ojačati njihov položaj u lancu vrijednosti, zatim poticati mlađe od 40 godina, pomažući im da uspostave i održe svoja poljoprivredna gospodarstva i podržati otvaranje 14 tisuća radnih mjesta u ruralnim područjima, kao i ulaganja u ruralnu infrastrukturu", kazao je povjerenik EK.

Drago mu je vidjeti snažne poticaje za zaštitu okoliša, poput eko-shema, kako bi se poljoprivrednicima pomoglo da zaštite svoje tlo i vodne resurse, kao i da smanje utjecaj na klimu. Posebno osmišljene intervencije za ekološki uzgoj promicat će primjenu ekoloških praksi i metoda, korisnih za smanjenje stakleničkih plinova i prilagodbu klimatskim promjenama. 

Nekorištenje sintetskih mineralnih gnojiva, kao i smanjenje uporabe pesticida dodatno će doprinijeti očuvanju bioraznolikosti. Posebno je sretan, kako kaže, što će 65 posto stočnog fonda biti obuhvaćeno plaćanjima za dobrobit životinja, s mjerama usmjerenim na poboljšanu hranidbu i njegu, kao i na povećanje prostora i pristupa vanjskim područjima.

Konačno, razvoj sustava znanja i inovacija u poljoprivredi u okviru hrvatskog Strateškog plana ZPP-a omogućit će hrvatskim poljoprivrednicima dobivanje visoko specijaliziranih i inovativnih savjeta u različitim područjima, kao što su bioekonomija, antimikrobna otpornost i uspješnost poslovanja poljoprivrednih gospodarstava, istaknuo je u video obraćanju u Osijeku.

"Sada je vrijeme da ubrzamo naš napredak prema modernijem, otpornijem i održivijem prehrambenom sustavu, uz očuvanje europskog modela obiteljske poljoprivrede i bogate raznolikosti koja karakterizira poljoprivredu u Europi", poručio je. 

Rekao je i da će nadolazeći strateški dijalog, kojeg je najavila predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, pridonijeti napretku. On će uključivati dionike iz čitavog poljoprivredno-prehrambenog lanca i baviti se širokim rasponom pitanja, uključujući kako postići primjeren životni standard za poljoprivrednike i ruralne zajednice, kako bolje iskorititi mogućnosti koje pružaju znanje i inovacije te kako osigurati održivu proizvodnju hrane unutar planetarnih granica. 

Također, moramo surađivati s poljoprivrednom zajednicom kako bismo riješili te probleme, a s tim u vezi jasno je da Hrvatska ima velike ambicije.

"Uvjeren sam da zajedničkim radom možemo ostvariti naše ambicije i osigurati snažnu budućnost hrvatskim poljoprivrednicima. Jer njihova je budućnost, naša budućnost, a ulažući u naše poljoprivrednike ulažemo u stabilnost naše opskrbe hranom, zdravlje našeg okoliša i cobrobit našeg društva", zaključio je Wojciechowski.

Uskoro vodič za sve fondove EU

U ime Europske komisije okupljenima u Osijeku obratila se potpredsjednica Dubravka Šuica, ističući da ako želimo osigurati održiv i odgovoran pristup razvoju poljoprivrede, ribarstva i šumarstva moramo uključiti zelenu tranziciju, digitalizaciju te održive prakse.

"Uspjeh ovih grana počiva na odgovornom upravljanju i radišnosti domaćih ljudi. Tome dodatno doprinosi njihov entuzijazam i želja da novim generacijama našu domovinu učine još boljom", kazala je u video obračanju.

Kao potpredsjednica EK zadužena za demografiju i demokraciju, svjesna je, kako kaže, presudne važnosti ljudi za razvoj našega društva, zato je osobito veseli naglasak koji se stavlja na razvoj ljudskog potencijala Hrvatske i Europske unije. Upravo je to bila i osnovna vodilja velike inicijative Europske komisije, naglasila je, gdje su kroz demografski toolbox predstavili niz mjera koje države članice mogu koristiti i u borbi s izazovima koji predstavljaju demografske promjene. 

"Ulaganja u naša ruralna područja doprinose stvaranju uvjeta koji će mlade motivirati da ostanu doma i ne budu zakinuti u svom privatnom i profesionalnom životu, nego upravo suprotno, da svojim znanjem i poduzetničkim duhom učine vlastite države i regije uspješnim i atraktivnim za život i rad, a u tome im pomažu europski fondovi", naglasila je te istaknula da zna kako ponekad uvjeti za prijavu na fondove znaju biti zahtjevni i kako se nije uvijek lako snaći u odabiru pravog fonda.

"Zato ćemo sljedeći mjesec, kao jedan od dugoročnih rezultata naše vizije ruralnih područja izdati jedan vodič koji će pomoći u pronalasku mogućnosti financiranja iz raznih fondova i to ne samo iz poljoprivrede, jer ruralna područja zaslužuju podršku i iz raznih resora", zaključila je Dubravka Šuica.