Kriza nije samo gospodarska

Lokalnoj i regionalnoj samoupravi trebalo bi dati značajniju ulogu u sukreiranju upravljanja prirodnom osnovom - tlima i vodama, a nužno je i da Vlada i ministarstvo snažno podrže lokalne inicijative koje imaju za cilj unaprijediti poljoprivredu i ruralni prostor. Zaključeno je to na sjednici Skupštine Vukovarsko-srijemske županije održanoj u Vinkovcima, na temu lošeg stanja u poljoprivredi i ruralnom prostoru. Županijski vijećnici Vladu i Ministarstvo poljoprivrede pozvali su da provedbenim aktima omoguće po načelu pozitivne diskriminacije, brzo i lakodostupno stjecanje legalnosti i usklađenja s EU zakonodavstvom onih poljoprivrednih gospodarstava koje kane kandidirati svoje projekte za potpore iz EU fondova.

Od gospodarske, ozbiljnija je kriza svijesti

Od Vlade i ministarstva zatraženo je i da prihvate potrebu razgovora i dogovora sa poljoprivrednim gospodarstvima o svim odrednicama poljoprivredne politike, te s primjerenom razinom pozornosti razmatraju upućene im prigovore. "Ova Vlada nema strateške odrednice u poljoprivredi, iz Plana 21, ministar Jakovina je potpisao 90 posto odredbi, ali ni jedan se ne provodi. Dnevno jedan OPG propada pa ih je do sada već 300 ugašeno. Seljaci se suočavaju s niskim otkupnim cijenama, malim poticajima koji se isplaćuju u umanjenom iznosu i krajnje je vrijeme ozbiljno razgovarati s vlašću, ali oni to stalno odbijaju iako je, primjerice, koordinacija župana više puta tražila ozbiljne razgovore", rekao je u raspravi vukovarsko-srijemski župan Božo Galić.

Također se moglo čuti kako su hrvatska poljoprivreda i hrvatsko selo su u ozbiljnoj krizi, koja međutim, nije samo gospodarska. To je i kriza svijesti onih koji odlučuju o sudbini sela i poljoprivrede uopće. Propadanje poljoprivrede je propast hrvatskoga sela i najvećega dijela Domovine. Nemoguće je očekivati da hrvatska poljoprivreda bude konkurentna kako količinama tako i cijenama. Ona može biti konkurentna raznovrsnošću i kakvoćom. I to bi trebala biti najveća zadaća onih koji zastupaju (ili određuju) interese hrvatskoga sela i seljaka, istaknuto je na sjednici.

Pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, šumarstvo i ruralni razvoj Vukovarsko-srijemske županije Andrija Matić, naveo je kako u županiji primarna poljoprivredna proizvodnja čini 18 posto u ukupnim prihodima gospodarstva, 10 posto u broju tvrtki u županiji i na koncu 14 posto ukupno zaposlenih, te ako njima pridodamo i 2.127 obveznika doprinosa koji ih plaćaju kao OPG ili obrti u poljoprivredi vidljivo je da oni čine skoro petinu ukupno zaposlenih. S druge strane, na nacionalnoj razini te su brojke višestruko manje pa tako primarna poljoprivredna proizvodnja čini oko 3 posto u ukupnim prihodima nacionalnoga gospodarstva, 3 posto u broju tvrtki i isto tako i 3 posto u ukupnom broju zaposlenih.

"Očito je da su državni problemi četiri, pet pa i šest puta manji, no tražimo uvažavanje i daleko veću skrb za seosku ekonomiju, za seosko stanovništvo i za seoski prostor", poručio je Matić dodajući kako su nedavni prosvjedi seljaka vjerojatno samo najava težih gospodarskih prilika za primarne poljoprivredne proizvođače, ali i prerađivačku industriju.

Slaba pozicija primarnih proizvođača

Upozoreno je i kako su negativne odlike velike većine naših poljoprivrednih gospodarstava nedostatne aktivnosti i relativno mali dohodak poljoprivrednoga gospodarstva, a k tome i razina znanja, dobna struktura, sposobnost i organiziranost poljoprivrednika i poljoprivrednih gospodarstava, što za posljedicu između ostaloga ima i slabu pregovaračku poziciju primarnih proizvođača. Dio vijećnika također je izrazio bojazan kako će smanjenje potpora iz državnoga proračuna i realno smanjenje ili čak izostanak očekivanih EU potpora bitno utjecati na ukupno poslovanje pa i opstanak poljoprivrednih gospodarstava, te da je značajan broj poljoprivrednih gospodarstava u financijskim problemima i da će izostanak uspješnijih, prihvatljivijih, podnošljivijih modela financiranja - dovesti do propadanja velikog broja malih i srednjih gospodarstava, što će opet izravno utjecati na daljnje propadanje sela.

Sve to skupa, i još puno više, upućeno je iz Vinkovaca Vladi i Ministarstvu poljoprivrede na "znanje i ravnanje". Hoće li zaključci vukovarsko-srijemske županijske Skupštine izazvati i pozitivne efekte kod nadležnih, teško je predvidjeti. Kada bi se odgovor na ovo pitanje zatražio od onih koji žive od poljoprivrede, svašta bi se vjerojatno imalo za čuti. Bolje i ne pitati. Bilo bi dobro kada bi barem za početak, netko s državne razine uzeo ove zaključke i pročitao ih od "a" do "ž" da barem shvati u čemu je problem s tom našom poljopivredom. Ili možda svi skupa imamo i za to - prevelika očekivanja!?

Foto: RGBStock.com