Pretraga tekstova
U hrvatsku poljoprivredu uložene su milijarde kuna poticaja, ali stanje je gore nego prije
Imam sto zaposlenih i trebam jeftinu sirovinu, a ne mogu dobiti ni jedan hektar državnog zemljišta. Po novom zakonu, na državnu zemlju opet imaju prioritet poljoprivrednici koji su do lani bili “podobni” da je dobiju i nisu ozbiljni proizvođači, a sada će zbog 300 kuna neisplaćenih poticaja prosvjedovati. A kome da ja idem i kome da prosvjedujem? - pitanje je hrvatskog kralja čipsa Zvonka Popovića na poslovnoj konferenciji “Perspektive poljoprivrede i prehrambene industrije” Business.hr-a, koja je opet dočarala nezavidnu situaciju hrvatskih poljoprivredno-prehrambenih tvrtki prije ulaska u Europsku uniju.
Deseci milijardi kuna poticaja ulupanih proteklih godina u poljoprivredu nisu dali rezultata.
Popovićeva tvrtka Kanaan najveći je proizvođač čipsa u Hrvatskoj. Godišnje preradi između 12.000 i 13.000 tona krumpira i značajan je igrač i na regionalnoj razini. S obzirom na proizvodnju čipsa i flipsa u Srbiji, mogao je ulagati i tamo, čak i u Mađarskoj. No patriotski je uložio u svoje “selo”, odnosno Donji Miholjac, ali je prisiljen krumpir kupovati u Francuskoj, Mađarskoj i Njemačkoj zbog toga što hrvatski poljoprivrednici nisu zainteresirani za njegovu proizvodnju jer ne mogu dobiti poticaje.
- Ispada da je najvrednija zemlja u rukama onih koji je ne žele ozbiljno obrađivati, a tome u prilog govori i moj susjed koji za svojih 50 državnih hektara, na kojima nikad nije ništa posijao na vrijeme ili preorao zemlju ujesen, traži 100.000 kuna najma godišnje plus poticaje te da mu zaposlim i sina - govorio je Popović. Stručnjak za poljoprivredu Stipan Bilić kaže kako godinama imamo cilj da postanemo dio tržišta od 502 milijuna potrošača u EU, a nismo napravili ništa.
- Kao da djevojka dođe momku na kavu i ne zna što je čeka - tako izgleda i naš ulazak u EU - slikovit je Bilić. Još 2004. predlagao je poljoprivrednu strategiju u ime hrvatskih poslodavaca i čekao godinu i pol da je tadašnji ministar pročita. - No i danas smo tu gdje jesmo i čekamo priliku da popijemo tu kavu - kazao je Bilić.
Direktor Croatiastočara Branko Bobetić kaže kako je u 20 godina udio poljoprivredne proizvodnje u ukupnom BDP-u RH prepolovljen. Sa 11% 90-ih pali smo na 6% u 2011., a industrijska je proizvodnja za četvrtinu manja. - U stočarstvu imamo kontinuirani pad proizvodnje mlijeka, nemamo dovoljno teladi, svinja..., jedino smo po broju peradi i proizvodnji jaja samodostatni i mesnih prerađevina izvezemo čak 34% više nego što uvezemo. EU nema dovoljno govedine pa nam je to šansa, jednako kao i peradarstvo koje kao grana bilježi najveći rast i do 2020. globalna će se potražnja za peradi povećati 20%. Apsolutno to možemo, ali samo u uvjetima konkurentnosti, zdrave i besprijekorne hrane i održive proizvodnje - kazao je Bobetić.
Savjetnica ministra poljoprivrede Zvjezdana Blažić ulazak u EU gleda pozitivno. Stalno se, kaže, priča koje ćemo proizvode izgubiti ili da nešto nismo napravili kako treba, no ima mogućnosti da nešto pretvorimo i u priliku.
- Administraciju smo savladali, a sada su na redu fondovi, projekti, umrežene poljoprivredne zadruge... Neki će teško ublažiti udarce iz EU, no u tržišnoj smo ekonomiji - poručila je Blažić.
Autor: Jolanda Rak Šajn Foto: RGBStock.com
Povezana biljna vrsta
Izvori
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu p... Više [+]
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu pored kuće, na daljinu bi me strefio i drugi infark koliko je vruče i sparno. Malo ubacio jednu slikicu, inače kako cjepam jednu parcelu u dvije kulture ali kulture moraju obvezno biti dobri dusjedi. Sada po ovoj vručini nedem 2km dalje slikat polja to ćemo nekada kasnije kada zahčadi.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Majo nije bilo smrdljivih martina sve dok suncokret nije došao na veličinu oko 1m, a tada samodtalno bez prisile pristizali. Tako bilo i prošle Više [+] godine. Ali ovaj puta nešto brat povješao po vrtu, neznam što ja sam sa leđnom prskalico mjestično prošao sa fungicidom + koktel bio stimulator pa nestali. E sada koji im miris zasmetao nemam pojma.
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Nisam znala da suncokret mami smrdljive martine. KOd mene u bašči se samozasijava više od 10 godina, haha. Ali neka, ima za sve - i za nas i za Više [+] martine, a društva suncokreta se nikad ne bih odrekla. Obožavam ga.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Maja Celin Prvo u katone za jaja nasipaš zemlju, ako ti se igra tada sa pincetom zrno po zrno u udubinu za jaje, ali to je malo zeznuto, rasipaš Više [+] sjeme i na sjeme staviš tanki sloj zemlje. Moraš svaki dan ili svaki drugi dan polagano zaljevati. Možeš jedno vrijeme i na balkonu to raditi nemora odmah na vrt. Kada nikne ako si rasijala tada višak razrijediš ( počupaš ) i staviš na vrt, karton do kartona. E tada je malo muka, ako je suša tada treba svaki dan zlijevati laganini da dno kartona bude mekano da korijen mrkve može probiti karton. Korijen mrkve će probiti samo onaj dio udubine za jaje a gornji dio kartona će ostati netsknut i dalje držati vlagu i štititi od korova. Može se i sada u ovo vrijeme tako posijati pa ćeš imati mrkve do zime ako ne padne snijeg. Može i peršin itd.. bit je nema motike a karton zadrži vlagu. 2024 to isprobali 30.7 i mrkve bilo do prolječa na vrtu. Ja sam sada malo zeznuo vrt jer sam stavio pored njega suncokret koji mami smrdljive martine, dobro da me nisu žena i brat objesili za 🙊🙊🙊😂.
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...? Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...?