Kontrola onečišćenja u poljoprivredi

Osječko-baranjska i Vukovarsko-srijemska, dvije izrazito poljoprivredne županije, među područjima su s najvećim problemom onečišćenja gnojivima, zbog čega su i ušle u “Projekt kontrole onečišćenja u poljoprivredi” Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja (MPŠ).
Ministarstvo je u tom projektu, kako ističe Hrvoje Horvat, dr. vet. med., voditelj projekta, zapravo korisnik darovnice (GEF) na temelju čega je i objavilo poziv za javni natječaj za korištenje sredstava iz Fonda za smanjenje nitrata.

Sredstva iz Fonda su namjenska i bespovratna, te ukupne vrijednosti 14,231.000 kuna. Sredstva se dodjeljuju za izgradnju ili rekonstrukciju objekata za skladištenje krutog stajskog gnoja i gnojnice, uređaja za miješanje gnojnice, pumpi za pražnjenje tankova, separatore za gnojnicu i sličnog.

Spomenuti fond, kako ističu u Ministarstvu, predstavlja jednu od komponenti projekta koji ima za cilj izravno utjecati na smanjenje onečišćenja hranivima kroz investicije na farmama, a i kroz primjere u praksi pokazati tehnička rješenja koja su u skladu s "Dobrom poljoprivrednom praksom" (DPP).

Do podataka o postotku onečišćenja došlo se na temelju provedene analize, no Horvat napominje da bi dvije najistočnije županije koje imaju najveći broj velikih proizvođača stoke bile obuhvaćene projektom čak i da ranije nisu provedene analize o onečišćenosti. U projekt je ušla i Varaždinska županija, koja je također od strane donatora označena kao područje s najvećim problemom onečišćenja hranivima.

Prilika i za legalizaciju farmi

- Varaždinska županija u projekt je ušla zbog pjeskovitih tala koja na njezinom području prevladavaju jer je u njima protok deset puta brži nego u ostalih tala, čime je povećana mogućnost onečišćenja podzemnih voda - kaže Horvat, te napominje da je na terenu već zamijećen dobar interes za korištenje sredstava iz Fonda i to za oko 30 do 40 objekata.
Postupak za dobivanje novca iz Fonda je, dodaje Horvat, jednostavniji nego kod IPARD-a, no i tu postoji "usko grlo".
- Riječ je tomu što je jako malo farmi sa svim urednim papirima, odnosno malo je legaliziranih objekata. Jedino farme podignute kreditima preko HBOR-a imaju uredne papire, dok mi smatramo da 95 psoto starijih farmi nije legalno. No ovo im je sada prilika da svoje objekte legaliziraju. Kao i kod natjecanja za sredstva iz EU fondova i ovdje je potrebno cijeli projekt u 100-postotnom iznosu isfinancirati, a tek potom dobiti povrat novca. Ova su sredstva namijenjena onima koji imaju od 10 do 100 grla, kaže Horvat.

Edukacija za sve poljoprivrednike

Iako su projektom obuhvaćene samo tri županije, i poljoprivrednici iz ostalih dijelova Hrvatske imat će mogućnost sudjelovati u razmjeni znanja. Naime, projekt predstavlja potporu proizvođačima kako bi što lakše prešli na nove načine gospodarenja i usvojili regulativu EU u području proizvodnje hrane, što će biti i jedan od uvjeta za isplatu potpora u poljoprivredi. Naime, kako neslužbeno doznajemo, kada uđemo u EU, poljoprivrednik koji je u sustavu direktnih plaćanja, a “uhvati” ga inspekcija ili kontrola, analizira njegovo tlo te utvrdi nedozvoljeni postotak onečišćenja, smanjit će se njegova financijska omotnica, odnosno njegovi poticaji. Ako se i nakon toga utvrdi da je razlog onečišćenja čisti nemar, pravilnik predviđa čak i ukidanje poticaja.

Autor: Zdenka RUPČIĆ