• Budućost poljoprivrede
  • 25.03.2016. 11:30

Koliko je daleko Bruxelles od poljoprivrede?

Zašto Hrvatska još uvijek na pravi način ne koristi novac iz EU koji je na raspolaganju u poljoprivredi? Kako uskladiti poslovanje obiteljskih gospodarstava s poljoprivrednim tvrtkama i trgovačkim lancima? O tome se u Bruxellesu zasad samo razgovara, ali pravih pomaka je malo.

Foto: Vjekoslav Hudolin
  • 543
  • 117
  • 0

Zašto Hrvatska još uvijek na pravi način ne koristi novac iz EU koji joj je na raspolaganju u poljoprivredi, posebice za sektore pogođene krizom, ali i kako uskladiti poslovanje obiteljskih gospodarstava s poljoprivrednim tvrtkama i trgovačkim lancima na domaćem te kako se probiti na strana tržišta - razgovaralo se na sastanku Budućnost poljoprivrede i prehrambene industrije u zemljama jugoistočne Europe u Europskom parlamentu u Bruxellesu.

Zbog toga su u belgijsku prijestolnicu doputovali predstavnici hrvatskih prehrambenih tvrtki i malih trgovačkih društava, ali i poljoprivredni stručnjaci te znanstvenici zajedno s predstavnicima Hrvatske poljoprivredne komore koje je u Europskom parlamentu ugostila hrvatska eurozastupnica i članica Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Marijana Petir.

15 tisuća eura po proizvođaču godišnje

"Proizvođači mlijeka propadaju jer su im tvrtke-otkupljivači snizile otkupne cijene te proizvodnju učinile ne samo neisplativom, već toliko podcijenjenom da im stvara gubitke, a te iste mljekarsko-prerađivačke tvrtke istovremeno se žale kako im nekvalitetno mlijeko, uvezeno po dampinškim cijenama koje jeftino nude trgovački lanci, uništava prodaju.

Potpore smanjenju proizvodnje mlijeka?

Radi se o nepoštenoj trgovačkoj praksi, zbog čega za isti stol što prije moraju sjesti proizvođači, prerađivači i trgovci, kao i Ministarstvo poljoprivrede kako bi na dobrobit svih dogovorili drugačiji način poslovanja od kojega bi svi imali koristi", kaže Marijana Petir koja se zalaže da se na razini EU donese regulativa koja bi pomogla u sprječavanju nepoštene trgovačke prakse.

Podsjetila je, također, kako je EU tijekom posljednje dvije godine osigurala više od milijarde eura uključujući paket potpore od 500 milijuna iz prošloga rujna za ublažavanje krize u sektoru voća, povrća, mlijeka i mesa. Dometnula je kako ima naznake iz Komisije da će ozbiljno razmotriti i privremeno prihvaćanje državne potpore u okviru koje bi države članice smjele isplatiti najviše 15 tisuća eura po gospodarstvu godišnje.

Fiksna interventna cijena ne rješava ništa?

Komisija planira povećanje gornje količinske granice skladištenja za obrano mlijeko u prahu sa 109 na 218 tisuća tona te za maslac sa 60 na 100 tisuća tona. Na taj se način EU obvezuje na podupiranje fiksne interventne cijene. No Petir je rekla da zastupnici ne vide rješenje u toj mjeri, kao niti u potpori za privatno skladištenje svinjskog mesa, a od Komisije očekuju konkretniji prijedlog. Po uzoru na opservatorij za tržište mlijeka koji je osnovan 2014. godine, uspostavit će se i jedan za tržište svinjskog i goveđeg mesa.

Produljenje izvanrednih mjera za voće i povrće se razmatra

U ovoj godini osigurano je 110 milijuna eura samo za potporu promidžbe poljoprivrednih proizvoda EU unutar Unije i u trećim zemljama. Za sektore svinjskog mesa i mliječnih proizvoda predviđeno je više od 30 milijuna eura, što je obveza preuzeta prošlog rujna. Tom se iznosu dodaje i novi paket, dobiven zbog poremećaja na tržištu u tim sektorima. Također se razmatra produljenje izvanrednih mjera za voće i povrće, uvedenih zbog ruske zabrane, a koje istječu 30. lipnja ove godine. Nastoji se utvrditi i na koji se način programi ruralnog razvoja mogu prilagoditi kako bi njihova provedba bila efikasnija u vrijeme ove krize.

Okrenuti se sjemenarstvu i rasadničarstvu

Blaženka Mičević, ravnateljica Agencija za poljoprivredno zemljište, kazala je da je veliki problem hrvatske poljoprivrede ogromna rascjepkanost zemljišnih površina te bi što prije trebalo početi s komasacijom i okrupnjavanjem zemljišta. Istaknula je i kako treba mijenjati Zakon o nasljeđivanju, budući se prema postojećem te ionako male čestice nakon smrti vlasnika još dodatno cijepaju. Prema njezinim riječima u Hrvatskoj je samo 5% poljoprivirednog zemljišta usklađeno s katastarskim i gruntovnim podacima.

"Što se tiče poljoprivrede, nespremni smo ušli u EU jer smo nekonkurentni po prinosima te bi se trebali okrenuti sjemenarstvu i rasadničarstvu, djelatnostima koje su nam nekada bile profitabilne", rekao je Zoran Grgić, dekan Agronomskog fakulteta iz Zagreba.

Šećer je ponovno izvozni proizvod broj 1

U virovitičkoj Tvornici šećera Viro, pak, vjeruju kako će se nakon turbulentnog višegodišnjeg stanja u proizvodnji te preradi šećerne repe stanje normalizirati na obostrano zadovoljstvo, šećerane i kooperanata jer je prema posljednjim podacima šećer ponovno hrvatski izvozni proizvod broj jedan.

Mladen Jakopović iz zagorskoga mjesta Paka, nedaleko Novog Marofa, predstavio je svoje obiteljsko gospodarstvo koje se godinama bavi uzgojem matičnjaka i proizvodnjom ljekovitih proizvoda, dok je o problemima u peradarsko-prerađivačkoj industriji govorila Ivana Horvat iz međimurske tvrtke Promess, a Vlado Čondić Galinčić iz PP Orahovica o sektoru proizvodnje vina.

Spomenuvši podatak da se godišnje u Francuskoj zbog krize u sektoru poljoprivrede ubije 600 poljoprivrednika, Petir je rekla da hrvatskim poljoprivrednicima treba odati priznanje jer posluju u nemogućim uvjetima.

Petir: Nadam se da ćemo iskoristiti mogućnost izmjene Programa

"Stanje je vrlo teško i moramo ga sami početi rješavati. Vremena za odgodu više nema. Moramo pomoći našim malim poljoprivrednim gospodarstvima da se održe, a jedan od načina je i reprogramiranje dugova, korekcija PDV-a i mogućnost plaćanja repromaterijala nakon prodaje proizvedenog, ali prije svega, redovitom isplatom poticaja i drugih vrsta novčane pomoći, kao što je 1,8 milijuna eura koje smo dobili od EU za pomoć mljekarskom sektoru. Nadam se da kako će novac biti podijeljen poljoprivrednicima odmah po usvajanju državnog proračuna iz kojeg bi se trebalo izdvojiti još toliko", rekla je Petir.

Osvrnula se i na natječaje iz Programa ruralnog razvoja, koje je, ističe se u priopćenju, bivši sastav Ministarstva poljoprivrede koncipirao na način da su većinu novca dobile poznate i velike tvrtke, kao i i njihove tvrtke kćeri koje su osnovane neposredno prije raspisivanja natječaja. Petir se nada kako se to više neće ponoviti te da ćemo iskoristiti mogućnost izmjene Programa kako bi on pratio potrebe obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, hrvatskih proizvođača hrane i ruralnog prostora.

Foto: Vjekoslav Hudolin


Tagovi

Marijana Petir Europski parlament Hrana Proizvodnja EU Novac PP Orahovica Tvornica šećera Viro Obiteljsko gospodarstvo Poljoprivrednici Tvrtke Novac


Autorica

Ivana Barišić

Ivana Barišić

Prije nego je upisala pravo, počela se baviti novinarstvom. I u njemu ostala. Pisala je za Večernji list, Poslovni dnevnik, a televizijsko iskustvo stekla je na RTL-u. Kada ne piše, vozi bicikl ili skija :)

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi